UDARNO
HRVATSKA

Milanački govor na Viškom boju: da su Talijani dobili bitku, Hrvatska bi danas bila bez obale od Zadra do Dubrovnika

Predsjednik Zoran Milanović sudjelovao na 160. obljetnici Viškog boja na otoku Visu i istaknuo važnost povijesnog događaja te mogućnost da bi, da je talijanska strana pobijedila, Hrvatska danas mogla biti bez potrebe za snažnom nacionalnom identitetom. Uz njegovu poruku, brojni dužnosnici i austrijski vojni izaslanik nazočili su polaganju vijenca i proslavi ovog događaja.

Redakcija· 20. srp 2026. u 23:17· 👁 266
Milanački govor na Viškom boju: da su Talijani dobili bitku, Hrvatska bi danas bila bez obale od Zadra do Dubrovnika
AI ilustracija · Narodni Reporteri

Nova era sjećanja na Viški boj i poruka o državnom identitetu

Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je u ponedjeljak 20. srpnja 2026. na obilježavanju 160. obljetnice Viškog boja na otoku Visu. Tijekom prisege i polaganja vijenaca na moru, Milanović je istaknuo kako je bitka iz 1866. godine značajna za razvoj hrvatske nacionalne svijesti u Dalmaciji i šire. “Da su Talijani dobili tu bitku, moguće je da bi se u svom naletu iskrcali od Zadra do Dubrovnika, na cijelu obalu”, poručio je predsjednik, dodavši da bi bez te bitke Hrvatska teško nastajala kao država kroz formiranje nacije u Dalmaciji uz Slavoniju.

Jutrošnjem događaju prisustvovali su i brojni istaknuti dužnosnici grada Visa, lokalni čelnici i austrijski vojni izaslanik. Predsjednik Zdravka Milanovića pratio je svečanost s broda Hrvatske ratne mornarice, gdje je položio vijenac u more. Uz njega, vijence su položili veleposlanica Republike Austrije Yvonne Tončić-Sorinj te gradonačelnik Grada Visa Hrvoje Mratinić. Obilježavanje je okupilo i bivše austrijske mornare te predstavnike kulture i lokalne samouprave s otoka Visa i Dalmatinske zagospodarštine.

Uz Milana i jubilarnu proslavu, u programu su sudjelovali i drugi visoki dužnosnici: Bartol Šimunić, pročelnik Kabineta predsjednika Republike; Nikša Peronja, savjetnik za odnose s lokalnom i regionalnom samoupravom; te komodor Damir Dojkić, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice. Poseban naglasak odnosi se na značaj Viškog boja kao prve bitke u kojoj su se na otvorenom moru sukobile flote na parni pogon, što je predstavljalo tehnološku prekretnicu u pomorskom ratovanju. Ovo slavno nasljeđe oblikovalo je vodstvo i identitet Hrvatske sredinom 19. stoljeća.

Viški boj: povijesne činjenice i trenutak za međunarodne reference

Bitka kod Visa, poznata kao Viški boj, odigrala se 20. srpnja 1866. godine, tijekom Austro-pruskog rata. Unatoč jačoj talijanskoj floti, austrijska mornarica izvojevala je pobjedu, a hrvatski mornari su odigrali ključnu ulogu. Budući da su Talijani tada bili fokusirani na svoje pretenzije nad Dalmacijom, ovaj poraz Japijem na obali umanjio je pritiske na hrvatsko nacionalno ujedinjenje. Milanović je naglasio da je ta pobjeda potaknula buđenje nacionalne svijesti u Dalmaciji, što je pomoglo oblikovanju Hrvatske sredinom 19. stoljeća.

Na Visu su uz predsjednika bili i gradonačelnik Ivica Vitaljić te mnogi lokalni, regionalni predstavnici. Austrijska veleposlanica Yvonne Tončić-Sorinj te vojni izaslanik brigadir Jure Johann Bauer pratili su događaj, što dodatno potvrđuje značaj bilateralnih veza i povijesnih veza dviju država. Prisustvo i sudjelovanje austrijskih predstavnika na ovom događaju ukazuje na kulturnu i povijesnu sponu koja nadilazi granice i potvrđuje da se sjećanje na prošlost može koristiti za jačanje suradnje i sigurnosti u regiji.

Gdje se nalazi Viški boj danas i kakav je njegov značaj za Hrvatsku

Viški boj ostaje simbol otpornosti hrvatske kulture i vojne povijesti. Otočani i brojni posjetitelji obilježavaju ovaj događaj svakih deset godina, a naglasak 160. obljetnice podvlači važnost očuvanja povijesnih sjećanja i sigurnosnih vrijednosti. Milanović je poručio da povijesni kontekst zahtjeva oprez u tumačenju povijesti; istovremeno, događaj je poslužio kao platforma za očuvanje nacionalne identitete i stjecanje povjerenja unutar regije. Upravo zbog toga, proslava je privukla pažnju javnosti i medija te potaknula razgovore o budućnosti hrvatske državnosti i regionalne suradnje na Jadranu.

Komentari

Učitavam komentare…
HNIS · DOSJE