Latvija: carina 300% na rusko i bjelorusko žito. Luke više nisu plan B za Moskvu

Latvija najavljuje carinu od 300 posto na žito iz Rusije i Bjelorusije. Premijer Andris Kulbergs šalje poruku koju Zapad rijetko izgovara naglas: luke i pruge članice NATO-a neće biti jeftini rezervni koridor za ratnu ekonomiju Moskve dok Ukrajina gori.

Zašto baš sad

Moskva je pojačala tranzit preko Baltika nakon ukrajinskih udara na ruske luke. Analitičari kažu: ruski izvoznici preusmjeravaju žito preko Latvije na treća tržišta. U prošloj sezoni (srpanj 2025. – lipanj 2026.) Rusija je preko Crnog i Azovskog mora izvezla 46,3 milijuna tona — 90 posto morskog izvoza. Kad te rute zapnu, Baltik postaje plan B. Kulbergs želi taj plan B ubiti cijenom.

Suverenitet luke

Carina od 300 posto nije birokratski detalj. To je ekonomsko oružje: učini tranzit besmislenim. Litva razmatra slične poteze. Paralelno Latvija gradi kontrole podrijetla — zbog rizika da ukrajinsko žito s okupiranih područja putuje pod ruskim papirima. Bez DNA žita, ali s dokumentima, laboratorijima i ukrajinskim stručnjacima.

Poruka Europi — i Hrvatskoj

Dok jedni u EU broje „dijalog“, Riga broji tone. Suverenitet nije samo zastava na zgradi vlade. Suverenitet je i tko smije zaraditi na tvojoj luci dok netko drugi gine. Hrvatska poznaje cijenu tuđih koridora i tuđih priča o „stabilnosti“. Narodni Reporteri čitaju Kulbergsa kao pragmatičan suverenizam: granica, luka, interes — redom.

Zaključak

300 posto nije mržnja. To je cijena. Tko hoće voziti žito agresora kroz NATO luku, neka plati ili neka stane. Europa ili ima kralježnicu ili ima tranzitni cjenik za tuđu invaziju.

Izvor: Index.hr / izjava Andrisa Kulbergsa, 7. 9. 2026.