Ovaj El Niño mogao bi biti najjači dosad, 2027. bi mogla srušiti rekord

Ovogodišnji El Niño mogao bi postati najjači zabilježeni, a njegov bi se utjecaj mogao osjetiti diljem svijeta kroz ekstremnije vremenske prilike, piše francuski list France 24. Stručnjaci upozoravaju da će se privremeni skok temperature zbog ovog fenomena nadovezati na dugoročno globalno zatopljenje uzrokovano ljudskim djelovanjem, zbog čega bi svijet nakratko mogao iskusiti razinu zagrijavanja koja se inače očekuje tek krajem 2030-ih.

El Niño je topla faza prirodnog ciklusa u tropskom Pacifiku, poznatog kao El Niño-južna oscilacija. Nastaje kada oslabe pasati koji inače pušu s istoka prema zapadu, pa se topla voda iz zapadnog Pacifika vraća prema istoku i izbija na površinu, mijenjajući obrasce stvaranja oblaka i oluja. "To se zatim odražava na cijelu globalnu atmosferu", objasnila je klimatologinja sa Sveučilišta u Miamiju Emily Becker. Prema njezinim riječima, neka područja zbog toga postaju toplija i suša, a druga hladnija i vlažnija; u Indoneziji je, primjerice, duga i intenzivna sušna sezona već potaknula šumske požare koji su zahvatili stotine tisuća hektara.

Voditeljica tima za ENSO u NOAA-inom Centru za predviđanje klime Michelle L'Heureux izjavila je da "snažniji fenomeni znače da možemo očekivati više ovakvih utjecaja El Niña", uz upozorenje da se pojedinačni učinci ne mogu unaprijed jamčiti.

Prema podacima platforme Climate Brink, koja koristi satelitske i oceanske zapise NOAA-e, dnevne temperature površine mora u regiji Niño 3.4 trenutačno su za 2,6°C više od tridesetogodišnjeg prosjeka, a vrhunac bi fenomen mogao dosegnuti u studenom, kada bi odstupanje moglo iznositi čak 3,9°C. Za usporedbu, tijekom snažnog El Niña 2015. godine anomalija je iznosila oko 3°C.

Zbog toga bi već 2026. mogla biti najtoplija godina zabilježena dosad, a stručnjaci procjenjuju da će 2027. gotovo sigurno postaviti novi rekord, budući da se najveći učinak El Niña na prosječnu globalnu temperaturu obično osjeti godinu nakon njegova vrhunca. Klimatolozi Zeke Hausfather i Andrew Dessler procjenjuju da bi fenomen na dugoročni trend globalnog zatopljenja privremeno mogao dodati još oko 0,3°C, čime bi 2027. globalna temperatura mogla dosegnuti 1,76°C iznad predindustrijske razine. "Ovo je svojevrsna najava budućnosti", rekao je Dessler, profesor na Sveučilištu Texas A&M.

NOAA je u veljači uvela novu metodologiju mjerenja, Relativni oceanski indeks Niña (RONI), koji zagrijavanje u regiji Niño 3.4 uspoređuje sa zagrijavanjem cijelog tropskog pojasa, a prema toj metodologiji procjenjuje da postoji 69 posto šanse da će ovogodišnji El Niño biti najjači u njihovoj bazi podataka koja seže do 1950. godine. Znanstvenici se uglavnom slažu da klimatske promjene pojačavaju posljedice El Niña, dok je manje sigurno pojačavaju li i sam fenomen, iako sve više podataka, prema riječima znanstvenika iz NOAA-e Mikea McPhadena, upućuje na tu mogućnost.