BDP raste najsporije od korone, Plenković tvrdi da je rezultat unatoč tome dobar
Hrvatsko gospodarstvo u drugom je tromjesečju poraslo 1,7 posto, najsporije od kraja 2020. godine, dok je državna potrošnja ubrzala rast. Premijer Andrej Plenković rezultat je ocijenio očekivanim i istaknuo neprekinut niz rasta.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je da je hrvatski BDP u drugom tromjesečju ove godine porastao 1,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Riječ je o najsporijem rastu od posljednjeg tromjesečja 2020. godine, kada je gospodarstvo bilo pod punim udarom koronakrize.
Premijer Andrej Plenković na sjednici je vlade rezultat predstavio kao uspjeh. Istaknuo je da je Hrvatska jedna od samo četiri zemlje Europske unije, uz Belgiju, Bugarsku i Cipar, koja posljednjih pet i pol godina bilježi neprekinut trend gospodarskog rasta. "Ovo je 22. uzastopno tromjesečje rasta BDP-a, unatoč globalnim okolnostima koje su se znatno izmijenile", rekao je, spomenuvši rusku agresiju na Ukrajinu i rat na Bliskom istoku kao čimbenike koji su poskupjeli energente diljem Europe.
Dok premijer govori o kontinuitetu rasta, podaci DZS-a pokazuju da je tempo ipak znatno usporio. Istodobno je državna potrošnja u drugom tromjesečju porasla 2 posto, nakon rasta od 0,7 posto na početku godine, čime država troši sve više baš u trenutku kad gospodarstvo usporava.
Plenković je rast usporedio s prosjekom Europske unije, koji prema Eurostatu iznosi 1,2 posto, i eurozone, gdje je rast 0,9 posto. Rekao je da je hrvatski rezultat, uzevši u obzir energetsku krizu i visoku bazu iz prošle godine kada je rast u istom tromjesečju iznosio 3,8 posto, "u ovim okolnostima očekivan".
Prema premijeru, sve glavne sastavnice BDP-a zabilježile su pozitivan rezultat, a posebno je izdvojio izvoz roba i usluga te državnu potrošnju kao "vrlo dobre". Dodao je da je DZS objavio i podatak o prosječnoj plaći, koja je u lipnju iznosila 1.555 eura, sve bliže vladinom cilju od 1.600 eura do kraja mandata.
Osvrnuo se i na mirovine, navodeći da će prosječna mirovina nakon posljednjeg usklađivanja iznositi 784 eura, uz najavu da bi do sredine 2028. godine trebala narasti do 800 eura.
Podaci tako otvaraju dvije priče istovremeno: vladinu priču o neprekinutom nizu rasta i statistiku koja pokazuje da taj rast usporava do razine kakvu Hrvatska nije vidjela od pandemijske krize, dok javna potrošnja i dalje ubrzava.
