Okrugli stol u Saboru: nisu svi ustanci ravnopravni – Srpski ustanak u Srbu prikazan kao jedinstven, a Hrvatska žrtva etničkog čišćenja istaknuta kao historiografski izazov

Ukupna premise okruglog stola i njegova organizacija

Okrugli stol održan je u organizaciji potpredsjednika Sabora Ivana Penave s temom Ljeto 1941. – hrvatske žrtve etničkog čišćenja kao historiografski i komemorativni izazov. U raspravi su sudjelovali znanstveni i povijesni stru­čnjaci, čiji su zaključci usmjereni na razdvajanje narativa o ustanku u Srbu od šire slike pobune u tadašnjoj Jugoslaviji.

Tačka naglašenog fokusa bila je tvrdnja da Dan ustanka naroda Hrvatske, 27. srpnja, nije bio zajednički ustanak Hrvata i Srba iz Like, nego isključivo srpski ustanak u regiji na tromeđi jugozapadne Bosne, istočne Like i sjeverne Dalmacije. Organizatori su naglasili da se radi o događaju koji je nosio niz zločina nad nesrpskim stanovništvom.

Izjave ključnih sudionika i konkretne tvrdnje

Jedan od citata koji je dobio pozornost dolazi od Mario Jareba, znanstvenog savjetnika Hrvatskog instituta za povijest, koji je rekao da „Ustanak nipošto nije mogao biti ustanak naroda Hrvatske, nego je bila riječ o jedinstvenom srpskom ustanku na tromeđi jugozapadne Bosne, istočne Like i sjeverne Dalmacije“. Navedeno je također da je jedan od vođa na tom području bio Momčilo Đujić, pravoslavni pop i kasnije vođa četništva, što pojašnjava politički okvir događaja.

Jareb je istaknuo i tvrdnju da su ustanici počinili niz zločina nad hrvatskim i muslimanskim stanovništvom, naglašavajući da „jedan zločin se ne osvećuje drugim“ te da tadašnje vlasti nisu mogle drugačije protumačiti povijesne događaje.

Kontekst i posljedice za historiografiju i memorijalizaciju

Sudionici su diskusiju usmjerili prema pokušaju rekonstrukcije povijesne memorandumije koja razlikuje vojne i narodne pobune od poslijeratnih narativa. Istaknuto je da se Dan ustanka naroda Hrvatske do 1990. obilježavao 27. srpnja u spomen na pobunu protiv ustaških vlasti nad Srbima u Lici, što je potrebno razumjeti kako bi se kontekstualizirao legitimitet i interpretacija tih događaja u suvremenoj povijesnoj raspravi.

Iznesene su zaključne napomene o potrebi precizne historiografske analize bez pretpostavki koje bi nužno prikazale cijeli kompleks događaja kroz loptu etničke ili moralne osude, već kroz dokumentirane činjenice i povijesni kontekst.