Grlić Radman: Nema ništa sporno u susretu Penave i Janše
Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman poručio je da ne vidi ništa sporno u sastanku predsjednika Domovinskog pokreta Ivana Penave sa slovenskim premijerom Janezom Janšom o povratku posmrtnih ostataka žrtava iz masovne grobnice u Teznom.
Nema ničega spornog u sastanku predsjednika Domovinskog pokreta Ivana Penave sa slovenskim premijerom Janezom Janšom, izjavio je šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman u Zagrebu, istaknuvši da usuglašavanje s vladom nije bilo potrebno.
Penava, koji je ujedno predsjednik Povjerenstva za utvrđivanje sudbine žrtava zločina počinjenih nakon Drugog svjetskog rata, sastao se prekjučer u Ljubljani s Janšom i razgovarao o povratku posmrtnih ostataka žrtava masovne grobnice u Teznom.
"Nema se što tu usuglašavati ako svatko radi svoj posao. Dapače, to gledamo afirmativno", poručio je Grlić Radman nakon sjednice vlade, dodajući da mu nije jasno zašto je taj sastanak sada toliko zanimljiv s obzirom na to da je riječ o dužnosti koju Penava obnaša u sklopu Povjerenstva.
Ministar je podsjetio i na nedavnu komemoraciju u Macelju, kojoj je zajedno s potpredsjednikom vlade i ministrom hrvatskih branitelja Tomom Medvedom nazočio prilikom ukopa posmrtnih ostataka 500 žrtava pobijenih na križnim putevima. Križni put naziv je za stradanje pripadnika poraženih snaga Nezavisne Države Hrvatske i izbjeglih hrvatskih civila nakon što su izručeni Jugoslavenskoj armiji kraj Bleiburga; stradanja su, prema Hrvatskoj enciklopediji, trajala od svibnja do kolovoza 1945., a mahom se radilo o likvidacijama u kojima je ubijeno više desetaka tisuća zarobljenih vojnika i civila.
Grlić Radman je naglasio da je Slovenija surađivala i pomogla u organizaciji komemoracije u Macelju te da je Janša prijatelj Hrvatske koji dobro surađuje s premijerom Andrejem Plenkovićem. Dodao je da njihove stranke, Slovenska demokratska stranka i Hrvatska demokratska zajednica, dobro surađuju i unutar Europske pučke stranke.
"Tako da ne vidim tu ništa", zaključio je ministar, poručivši da jedina otvorena mogućnost leži u pronalasku novih načina na koje bi Slovenija mogla pomoći u otkrivanju drugih grobišta u kojima su pokopani pobijeni Hrvati neposredno nakon Drugog svjetskog rata.
