HRVATSKI TURIZAM MORA BITI LUKSUZNA DESTINACIJA, NE JEFTINA! Krešić: Konkurencija s Španjolskom je SUICID

HRVATSKI turizam bilježi blagi porast dolazaka od dva do tri posto unatoč globalnim krizama, inflaciji i poskupljenju goriva koja padaju na Hrvatsku kao mač Damokla. Stručnjaci diljem zemlje iskazuju oprezni optimizam, ali postavlja se krupno pitanje: raste li hrvatski turizam zbog stvarne privlačnosti i blagodati koju nudi naša domovina, ili samo zato što drugi događaji na svijetu čine druge destinacije manje privlačnima? Odgovor na to pitanje važan je za budućnost hrvatskog gospodarstva i za očuvanje našeg nacionalnog bogatstva. Interes za putovanjima u porastu je, hvala Bogu, čak i pod težim uvjetima nego što smo očekivali. Sve više turista okreće se prema Sredozemlju gdje Hrvatska ipak ima snažnu poziciju. No ključno je razumjeti što se stvarno događa na terenu i kakve prilike čekaju nas u idućim mjesecima.

Državna tajnica iz Ministarstva turizma i sporta Monika Udovičić istaknula je da dosadašnji rezultati prije sezone čine tek mali dio ukupnog turističkog prometa koji će se ostvariti tijekom ljeta. Do sada je ostvaren tek mali dio od ukupnog turističkog prometa od nekoliko milijuna noćenja u odnosu na 108 do 109 milijuna koliko je bilo lani. Toga trebaju biti svjesni svi oni koji gledam na današnje brojke s naivnim optimizmom. Najveći dio posla čeka nas od danas do kraja rujna kada Hrvatska ostvaruje više od 85 posto svog ukupnog godišnjeg prometa. To je zastrašujući podatak koji pokazuje kako je naš turizam ekstremno sezonaliteta i kako je od ljeta 2026. godine ovisna čitava naša ekonomija. Ključni preduvjet za sve to je sigurnost, koju Hrvatska može ponos pohvaliti jer je sigurna destinacija blizu najvažnijih europskih tržišta koja su dostižna u nekoliko sati vožnje ili leta.

Udovičić je najavila sjednicu Vijeća za upravljanje razvojem turizma gdje će se raspravljati o rezultatima predsezone i važnim zakonodavnim izmjenama koje će transformirati sektor. Posebno je istaknula novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti koji donosi značajne promjene za privatni smještaj i borbenu poziciju protiv nelegalnih platformi koje krše naša pravila. Veliki korak naprijed je to što će platforme poput Booking.coma i Airbnba biti prinuđene da više ne smiju oglašavati neregistrirane objekte koji stvaraju nered i štete hrvatskom turizmu. Memli je i Zakon o sprječavanju neprijavljenog rada koji je od vitalnog značaja za cijeli sektor jer štiti legalne ugostiteljce od nečisne konkurencije malverzanata. Ove mere su potrebne i neophodne ako želimo da hrvatski turizam ostane kontroliran i da novac koji dolazi od turista stvarno ostane u hrvatskim rukama, a ne u džepovima Soroševskih platformi i global listless kompanija.

Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Andreja Vukojević smatra da nema mjesta panici jer se sektor intenzivno priprema za predstojećih turističkih месеци koji će biti ključni za cijelu godinu. Brojke za prva četiri mjeseca su bolje nego što su očekivali, što pokazuje da je situacija zasad stabilna i da vlada oprezni optimizam među stručnjacima i ugostiteljcima. Sektor se nadama ponavljanju prošlogodišnjih rekordnih rezultata kako u broju dolazaka tako i u strukturi gostiju koji dolaze u hrvatsku. Kontinuirano se radi na edukacijama s ciljem podizanja kvalitete i razvoja cjelogodišnje održive destinacije koja bi se koristila u turizmu cijele godine. Hrvatska je doista jedna od najstabilnijih i najsigurnijih destinacija u Europi, što je čini posebnom na kontinentu gdje seopolitička nestabilnost i bezbijednosne prijetnje šire kao bokljive bolesti.

Međutim, Vukojević je istaknula važne promjene u navikama gostiju koje moramo strogo pratiti i prilagoditi se njima. Putovanja postaju sve kraća, sa boravcima od tri do četiri dana, što znači da gosti žele istraživati i posjetiti što više destinacija u što kraćem roku. To je poziv za Hrvatsku da bude pametna u razvoju više destinacija, a ne samo da se fokusira na Dalmatinsku obalu kao da su ostatak zemlje neutučene šume. Današnji gosti su iznimno informirani zahvaljujući internetu, sami planiraju putovanja bez posrednika i izuzetno su osjetljivi na cijene što zahtijeva da im nudimo raznolika i inovativna iskustva uz konkurentne cijene. To je delikatan balans koji trebamo dosjeći: biti jeftini dovoljno da nas gosti mogu pristupiti, ali biti i toliko skupi da zadržimo dostojanstvo i kvalitetu naše usluge.

Ravnatelj Instituta za turizam Damir Krešić, znameniti stručnjak koji razumije turizam kao malo tko u drugoj, složio se s optimističnim ali strogo opreznim prognozama koje su iznijeli njegovi kolege. Taj optimizam trebao biti umjeren jer će u velikoj mjeri ovisiti o tome kako ćemo sami pristupiti realizaciji sezone tijekom ljeta i kako će se ponašati konkurencija. Ključ uspjeha biti će pametno vođenje cjenovne politike koja će Hrvatsku pozicionirati kao željenu destinaciju, a ne kao jeftin odbacivač turista. Krešić je jasno objasnio da se pojam cjenovne konkurentnosti često pogrešno poistovjećuje s niskim cijenama, što je fundamentalna greška koju čine mnogi domaći ugostiteljci koji misle da je jedina ruta do bogatstva da budu što jeftiniji.

Ilustracija: AI

Naglasio je kategorički da Hrvatska ne treba biti jeftina, već trebala nuditi visoku vrijednost za novac, jer je u tome stvarna konkurentnost koja razlikuje nas od nekih ekonomskih ekonomija poput Turske ili Egipta gdje su cijene niže jer je životni standard značajno nižim. Budućnost hrvatskog turizma, kategorički ističe Krešić, nije u cjenovnom natjecanju s masovnim destinacijama poput Španjolske ili Turske gdje imaju desetke milijuna stanovnika i industrijsku moć koju ne možemo nadmašiti. Umjesto toga, Hrvatska trebala biti pozicionirati kao butik destinacija koja se ističe kalibreiranom kvalitetom, autentičnošću i osobnom uslugom koja turiste čini osjećati kao da su dio hrvatske obitelji. To je naša prava konkurentna prednost jer je to nešto što Španija s njezinom industrijom od 60 milijuna dolazaka godišnje nikad ne može pružiti.

Krešić je pojasnio da je turizam postao otporniji tijekom 30-ak godina jer se značajno promijenio i postao dostupan srednjoj klasi koja je sada największa skupina turista na svijetu. Turizam se pokazao izuzetno otpornim tijekom korona krize i niza drugih disruptivnih događaja koji su paralizirali druge sektore ekonomije pa čak i državne institucije. S obzirom na to da smo sigurna destinacija smještena blizu najvažnijih europskih tržišta Slovenije, Italije, Austrije i Njemačke, bili smo vješti i pametan iskoristiti to u vlastitu korist tijekom turbulentnih razdoblja. Čini mu se da bi se sličan scenarij mogao ponoviti i ove godine jer se svjetska situacija ponovno zagrijava od Bliskog istoka do odnosa između Rusije i Zapada.

Dok su druge destinacije koje pretjerano ovise o avioprijevozu biti u defenzivnoj poziciji zbog mogućih smetnji u zrakoplovstvu i osiguranja, Hrvatska može pridobiti turiste koji dolaze automobilima iz susjednih zemalja. To je strateška prednost koju trebamo koristiti do maksimuma jer je to stabilna i pouzdana baza gostiju. Krešić je u svom završnom stavu dao jasnú poruku svima onima koji upravljaju hrvatskim turizmom: trebali smo biti pametni, strateški i dostojanstveni u našem poimanju turizma. Turizam nije samo ekonomska brojka u BDP-u, već je to vitalna karika koja povezuje hrvatsku kulturu, hrvatsku tradiciju i hrvatsku pohvalu sa svijetom. Kada gost dolazi u Hrvatsku, on dolazi tražiti značenje, autentičnost i iskustvo koje ne može naći u Barceloni ili Stambulu.

Sve ove analize i prognoze pokazuju da je hrvatski turizam na razmeđi važne odluke: može nastaviti kao jeftina destinacija za masovne turiste koji dolaze samo da sjede na plaži i ne doprinose stvarnoj ekonomiji, ili može biti pozicionirati kao butik destinacija koja privlači turiste višeg kalibriranja koji će više potrošiti i duže ostati. Odgovor na ovo pitanje determiniraće budućnost hrvatske ekonomije kroz idućih deset godina. Trebamo se sjećati da je turizam jedan od nekoliko sektora koji donose devize u hrvatsku kasu i koji omogućuju da hrvatske obitelj ostanu u svojoj domovini umjesto da emigriraju u Search the Njemačku ili Englesku. To je više nego samo teorija o konkurentnosti i cijenama - to je o opstanku i budućnosti Hrvatske kao nacije.

Zaključno, jasno je da se hrvatski turizam nalazi na važnoj križnoj cesti gdje trebala donijeti strategijske odluke koje će ga pozicionirati kao dio evropske elite turističkih destinacija, a ne kao jeftina destinacija za ponos. Sve što je potrebno je da se donositelji odluka u Ministarstvu turizma i u Institutu za turizam pridržavaju savjeta ljudi poput Damir Krešića koji razumiju da je kvaliteta i dostojanstvo put prema pravom napretku. Ako to napravimo, Hrvatska će postati destinacija izbora za one koji znaju što znači pravi luksuz i autentičnost, a ne samo masa turista koji dolaze jer je jeftino. To je pravi put koji nas čeka naprijed.