HZZO Dopunsko: Drastično Poskupljenje i Usporedba Cijena

1. veljače 2026. godine stupila je na snagu nova cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), koja sada iznosi 15 eura mjesečno, odnosno 180 eura godišnje. Ova promjena, koja se primjenjuje na sve postojeće i nove police, predstavlja značajno povećanje u odnosu na dosadašnju cijenu od 9,29 eura mjesečno, odnosno 111,49 eura godišnje. Iz HZZO-a ističu kako je ovo prvo povećanje cijene dopunskog osiguranja u posljednjih 12 godina, što dodatno naglašava njegov utjecaj na građane. Povećanje cijena dopunskog zdravstvenog osiguranja izazvalo je različite reakcije među osiguranicima, a posebno se ističe potreba za prilagodbom plaćanja i razumijevanjem novih procedura.

Detaljnije, osiguranici HZZO-a koji dopunsko osiguranje plaćaju mjesečno, od veljače su obvezni uplaćivati 15 eura. Međutim, ova promjena se ne primjenjuje automatski na sve osiguranike istog dana, budući da svaka polica ima svoj individualni datum dospijeća. Kako bi se riješila razlika u cijeni koja nastaje zbog poskupljenja, HZZO će u veljači obračunati razliku razmjerno razdoblju od početka mjeseca do datuma dospijeća police. Osiguranici su obvezni sami uplatiti taj takozvani alikvotni dio, čak i ako imaju aktivan trajni nalog u banci. Oni s trajnim nalogom trebaju kontaktirati svoju banku kako bi korigirali iznos mjesečne rate, a prethodno se mogu obratiti HZZO-u za detaljne upute o novom načinu plaćanja.

U slučaju da osiguranici žele provjeriti jesu li ispravno izvršili uplatu, HZZO je omogućio provjeru salda na svojim mrežnim stranicama (www.hzzo.hr) od 1. veljače. Na stranicama je moguće provjeriti saldo sukladno novoj cijeni, s jasno iskazanim alikvotnim dijelom premije. HZZO također navodi da svakodnevno komunicira s osiguranicima putem e-maila, pružajući im sve potrebne upute i pojašnjenja. Za one koji nemaju pristup internetu ili e-mailu, HZZO je osigurao besplatni info telefon (0800 7989) te mogućnost osobnog dolaska u bilo koju ispostavu ili područni ured HZZO-a. Ove mjere imaju za cilj olakšati osiguranicima prijelaz na novi sustav plaćanja i osigurati da svi imaju pristup relevantnim informacijama.

Nova cijena dopunskog osiguranja odnosi se i na one osiguranike koji su već uplatili godišnju premiju. HZZO objašnjava da se ne radi o retrogradnoj naplati, već o primjeni nove cijene od 1. veljače. To znači da su i oni koji su unaprijed platili premiju za cijelu godinu obvezni podmiriti razliku. Za umirovljenike kojima se premija obustavlja iz mirovine, korekcija će se provesti automatski, bez potrebe za osobnim dolaskom na šaltere. S druge strane, osiguranici koji zbog povećanja cijene više ne žele policu HZZO-a, imali su mogućnost otkazati je do 31. siječnja, bez čekanja na istek ugovora i bez penalizacije. Nakon 1. veljače, nova cijena police postaje obvezujuća.

Osiguranici koji su unaprijed platili cijelu godišnju premiju, a odlučili su raskinuti policu zbog poskupljenja, imaju pravo zatražiti povrat dijela novca koji su već uplatili. Isto vrijedi i za sve ostale osiguranike koji u trenutku raskida imaju preplaćen iznos na svojoj polici – taj im se novac može vratiti na zahtjev. Prema podacima HZZO-a, dopunsko zdravstveno osiguranje ima više od 2,1 milijuna građana, od kojih oko 1,6 milijuna premiju plaća samostalno, dok se ostalima podmiruje iz državnog proračuna. Povećanje cijene od 60 posto izazvalo je nezadovoljstvo dijela osiguranika, a udruge za zaštitu potrošača istaknule su primjedbe vezane uz obvezu doplate razlike kod godišnjih uplata.

Procjena isplativosti dopunskog zdravstvenog osiguranja uvelike ovisi o dobi i zdravstvenom riziku pojedinca. Za razliku od HZZO-a, koji primjenjuje jedinstvenu cijenu za sve osiguranike bez obzira na dob, privatna osiguravajuća društva određuju cijene prema dobnim skupinama. To znači da su police za mlađe osobe često osjetno jeftinije od HZZO-ove, dok su za starije, osobito one iznad 60 godina, znatno skuplje. Primjerice, osobe u dobi od 18 do 30 godina kod pojedinih osiguravatelja mogu ugovoriti dopunsko osiguranje već za šest do osam eura mjesečno. U dobnoj skupini do 40 godina cijene se najčešće kreću između sedam i deset eura, dok za osiguranike između 50 i 60 godina premije rastu na 12 do 15 eura. Za starije od 60 godina cijene se u pravilu penju iznad 20 eura mjesečno, a u nekim programima prelaze i 30 eura.

Osim osnovnog pokrića participacija, dio osiguravatelja nudi i proširene pakete koji uključuju doplatu za lijekove s dopunske liste, određene dijagnostičke pretrage ili sistematske preglede. Cijene takvih programa, ovisno o dobi i opsegu pokrića, mogu dosegnuti i gotovo 40 eura mjesečno. Prema preliminarnim podacima HZZO-a, većina osiguranika odlučila je zadržati policu dopunskog osiguranja i nakon povećanja cijene. Iz HZZO-a to tumače kao potvrdu da građani i dalje podržavaju model solidarnog osiguranja kakav oni provode. Međutim, postavlja se pitanje koliko je ova odluka rezultat stvarne podrške modelu, a koliko nedostatka alternative ili nedovoljne informiranosti o drugim mogućnostima.

Povećanje cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a dolazi u trenutku kada se mnogi građani suočavaju s rastućim troškovima života. Poskupljenje zdravstvenih usluga, iako možda neizbježno u kontekstu rastućih troškova zdravstvene skrbi, dodatno opterećuje kućne budžete. Stoga je važno razmotriti sve opcije i usporediti ponude različitih osiguravatelja kako bi se pronašlo najpovoljnije rješenje. Također, potrebno je pažljivo analizirati što točno pokriva polica dopunskog osiguranja, kako bi se izbjegli nepotrebni troškovi i osigurala adekvatna zdravstvena zaštita.

Usporedba cijena dopunskog osiguranja između HZZO-a i privatnih osiguravatelja pokazuje da postoji značajna razlika, posebno za mlađe dobne skupine. Dok HZZO nudi jedinstvenu cijenu, privatni osiguravatelji prilagođavaju cijene dobi, što može biti povoljnije za mlađe osobe. S druge strane, za starije osobe privatna osiguranja mogu biti znatno skuplja od HZZO-a. Stoga je ključno razmotriti vlastite potrebe i zdravstveno stanje prije donošenja odluke o izboru dopunskog osiguranja. Također, treba imati na umu da prošireni paketi privatnih osiguravatelja mogu pružiti dodatne pogodnosti, poput doplate za lijekove i sistematskih pregleda, što može biti korisno za osobe s većim zdravstvenim potrebama.

Zaključno, povećanje cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a predstavlja značajnu promjenu koja će utjecati na više od 2,1 milijuna građana. Iako HZZO tvrdi da je ovo povećanje neizbježno zbog rastućih troškova zdravstvene skrbi, važno je da osiguranici budu informirani o svim svojim mogućnostima i da pažljivo razmotre isplativost različitih opcija. Usporedba cijena s privatnim osiguravateljima, analiza vlastitih zdravstvenih potreba i razumijevanje procedura za plaćanje i raskid police ključni su za donošenje informirane odluke. Transparentnost i dostupnost informacija od strane HZZO-a također su od iznimne važnosti kako bi se osiguralo da svi osiguranici budu adekvatno informirani i zaštićeni.