Profesor iz Amerike o novom odašiljaču na Velebitu: estetski, ekološki i etno-kulturološki vandalizam
Dubravko Justić, profesor oceanografije sa Sveučilišta Louisiana State, upozorava na gradnju 60-metarskog komunikacijskog odašiljača uz granicu Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, tvrdeći da nepovratno narušava jednu od najljepših vizura Velebita i ugrožava stanište tetrijeba.
Profesor Dubravko Justić sa Sveučilišta Louisiana State u SAD-u reagirao je nakon teksta o nezadovoljstvu planinara zbog niskih preleta vojnih helikoptera iznad Zavižana i područja Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. U otvorenom pismu upozorava na još jedan zahvat na tom području, gradnju 60-metarskog komunikacijskog odašiljača podno Velikog Pivčevca, uz samu granicu nacionalnog parka i blizu ulaza na Premužićevu stazu.
Justić je profesor oceanografije na Louisiana State Universityju i nositelj titule Texaco Distinguished Professor, posebnog zvanja koje se na američkim sveučilištima dodjeljuje istaknutim znanstvenicima. U znanosti je 43 godine, a sudjelovao je u izradi brojnih studija o utjecaju na okoliš. Tvrdi da su pri ishođenju dozvola za gradnju odašiljača napravljeni značajni propusti te da krajobrazne, ekološke i kulturne vrijednosti područja nisu dovoljno uzete u obzir. Izgradnju odašiljača ocjenjuje, doslovno, estetskim, ekološkim i etno-kulturološkim vandalizmom.
Justić navodi da se odašiljač vidi iz područja planinarskog doma Zavižan prema Hajdučkim i Rožanskim kukovima, strogom rezervatu prirode i dijelu UNESCO-ve svjetske baštine, kao i s okolnih vrhova poput Malog Rajinca i Velikog Pivčevca. Podsjeća da je taj pogled hrvatski alpinist Stipe Božić opisao kao jedan od najljepših planinskih pogleda u Hrvatskoj, a Premužićeva staza upravo na tom području počinje ili završava.
Pozivajući se na podatke ornitologa Gordana Lukača, autora monografije Ptice Velebita, Justić upozorava da su Veliki Pivčevac i Zavižanska kotlina važni za niz ugroženih i zaštićenih vrsta te dio ekološke mreže Natura 2000. Veliki Pivčevac je, prema njegovim navodima, jedno od rijetkih preostalih staništa ugroženog velikog tetrijeba, a na području su zabilježeni preleti bjeloglavih supova, surih orlova, orlova zmijara i sivih sokolova, kao i vjerojatno posljednji par prugastog orla u Hrvatskoj.
Justić upozorava i da je odašiljač postavljen blizu Vukušić snježnice, koju opisuje kao važan geomorfološki i etnološki lokalitet koji je lokalnom stanovništvu stoljećima služio kao prirodni hladnjak i izvor vode i leda. Ne osporava potrebu razvoja komunikacijske infrastrukture, ali smatra da su postojale primjerenije lokacije, poput Velebitske Plješivice ili Apatišana.
Index je ranije pisao o nezadovoljstvu planinara zbog sve češćih niskih preleta vojnih helikoptera iznad tog područja, na što je MORH odgovorio da se zaštićena područja u pravilu izbjegavaju, a preleti kada su nužni izvode na visinama većim od 300 metara. Velebit, zaključuje Justić, naš je Olimp, mjesto iskonske ljepote, posljednje utočište rijetkih i zaštićenih vrsta i spomen povijesnog identiteta hrvatskog naroda.
