443.000 učenika u klupe: 30.000 srednjoškolaca manje nego prije 13 godina

Sutra u klupe sjeda 443.000 učenika osnovnih i srednjih škola. U prvi razred ide više od 36.000 djece. Policija najavljuje pojačani nadzor oko škola, zona 40 km/h, kazne za parking na pješačkim prijelazima. To je jutarnja vijest. Večernja je tvrđa: srednjoškolaca je 30 tisuća manje nego prije 13 godina. Dvadesetak razreda manje nego lani. Hrvatska ne gubi samo brojke. Gubi budućnost u učionicama.

Struka 70 posto — i AI u informatici

Srednjoškolaca je 147.000. U prvi razred srednje kreće gotovo 39.000. Čak 70 posto bira strukovne škole. Sedam novih smjerova. Modularna nastava za prve i druge razrede struke. U informatiku ulaze kurikuli za alate umjetne inteligencije u 3. i 4. razredu — profesorica Saida Deljac s V. gimnazije upozorava: AI greši, ljudsko znanje ostaje filter. To je razumna linija. Ali razumna linija ne popunjava prazne klupe. Država uči djecu koristiti AI dok demografski gubi generacije koje bi taj AI trebale držati.

Nedostatak kadra — plaća, smjene, put

Ravnatelji jesen provode u lovu na tehničko osoblje i profesore. Igor Kos (Elektrostrojarska Varaždin): ako se nitko ne javi, zovu umirovljenike. Suzana Hitrec (Upravna škola Zagreb): kandidati dođu, čuju plaću, smjene i kilometre — i odustanu. Samo Zagreb ima besplatne udžbenike za sve srednjoškolce; ostatak zemlje i dalje mjeri tko može platiti početak godine. Kad škola ne može naći učitelja, a obitelj ne može naći treće dijete, to nije „izazov sustava“. To je dijagnoza.

Demografija nije Excel

30.000 srednjoškolaca manje u 13 godina nije apstrakcija. To su zatvoreni razredi, ugašeni smjerovi, učitelji bez sati, gradovi bez mladih. Istodobno Hrvatska vodi debate o kvotama, migracijama i „radnoj snazi“. Netko želi uvozom zakrpati rupu koju je politika godinama kopala iseljavanjem i antiporodnom klimom. Suverenistička država prvo broji svoju djecu — pa tek onda tuđe radnike. Ankete već pokazuju bijes zbog otpada i smjera zemlje; škola je tiši, ali dublji alarm.

Policija na prijelazu — država na demografiji

Nikola Milas iz MUP-a poručuje: sankcionirat ćemo nepropisno parkiranje, mjeriti brzinu, štititi put od kuće do škole. To treba. Ali država koja štiti prvašića na zebri, a gubi trideset tisuća srednjoškolaca u generacijskom luku, mora odgovoriti i na veće pitanje: kako da Hrvatska opet napuni klupe? Porodiljne politike, stanovanje, plaće u školstvu, dostojanstvo struke — ne još jedan slogan.

Struka, plaća, treće dijete — isti paket

Kad 70 posto generacije bira struku jer želi raditi rukama i imati posao, a gimnazije i dalje nose prestiž, država mora spojiti oba puta dostojanstvom: plaćom majstora, statusom učitelja, krovom nad mladom obitelji. Bez toga Excel će i iduće rujna pokazati još nekoliko razreda manje. Demografska politika nije slogan za izbore. To je školski kalendar.

Zašto ovo pišemo uoči zvona

Jer brojka 443.000 zvuči veliko, a trend je mali. Jer 70 posto struke pokazuje da mladi traže posao, ne fraze. I jer prazna klupa nije sudbina. To je rezultat. Hrvatska ga može promijeniti — ako prestane tretirati demografiju kao bilješku ispod vijesti o prometu.

Izvor: narod.hr / HRT.