VANCE PRITISNUO MICROSOFT: Tko u Hrvatskoj štiti domaćeg radnika?
Washington zaustavlja određene postupke za stalni boravak stranih radnika i navodi sumnje u nepravilnosti. Hrvatsko pitanje nije manje važno: nude li poslodavci domaćim ljudima plaću i uvjete zbog kojih vrijedi ostati?

Kompanija može biti velika, uspješna i poznata u cijelom svijetu. Ali kada razgovor dođe do ljudi koji za nju rade, veličina nije odgovor. Američki potpredsjednik JD Vance danas je upravo to poručio Microsoftu: poslovni uspjeh mora uključivati i zapošljavanje domaćih radnika.
Za Hrvatsku to otvara neugodno, ali nužno pitanje. Kada poslodavac kaže da nema radnika, govori li o stvarnom manjku ljudi s potrebnim znanjem ili o manjku ljudi spremnih prihvatiti njegovu plaću i uvjete?
Što je Washington odlučio
Američka administracija najavila je suspenziju obrade određenih zahtjeva za radne certifikate u postupku PERM za Microsoft, Adobe i druge tehnološke kompanije. Taj postupak poslodavcima služi za sponzoriranje stalnog boravka stranih radnika. Administracija navodi sumnje u nepravilnosti, dok Vance tvrdi da se sustav koristi na štetu američkih zaposlenika.
To nisu pravomoćno utvrđene činjenice o prijevari. Najavljena mjera također nije opća zabrana rada strancima niti sama po sebi znači ukidanje postojećih viza H-1B. Optužbe valja provjeriti, a posljedice odluke pratiti.
No političko pitanje koje je Vance otvorio legitimno je i bez unaprijed donesene presude: može li kompanija tražiti pogodnosti od države, a istodobno zanemarivati položaj domaće radne snage?
Podržavate li LGBT sobu u stalnom postavu Muzeja grada Zagreba?
Učitavanje ankete…
Neformalna anketa čitatelja.
Pitanje je hipotetsko: muzej navodi da odluka o posebnoj sobi nije donesena.
Hrvatski radnik nije smetnja poslovnom planu
U Hrvatskoj se potreba za stranim radnicima često objašnjava nedostatkom zaposlenika. U pojedinim zanimanjima manjak može biti stvaran. Ali takvo obrazloženje ne smije postati univerzalna ispričnica koja prekida svaku raspravu o plaći, prekovremenom radu, smještaju, obuci i sigurnosti zaposlenja.
Odgovoran poslodavac mora moći objasniti što je ponudio radnicima na hrvatskom tržištu. Je li pokušao poboljšati uvjete? Je li osposobljavao nove zaposlenike? Je li postojeće ljude zadržavao ili ih je promatrao samo kao stavku koju treba smanjiti?
Naš je stav jednostavan: dobra hrvatska kompanija ne gradi uspjeh na potiskivanju domaćeg radnika radi jeftinije radne snage. To je kriterij odgovornosti, a ne tvrdnja da je svako zapošljavanje stranog državljanina pogrešno.
Test tržišta rada ne smije ostati formalnost
Hrvatski zavod za zapošljavanje navodi da poslodavac prije traženja dozvole za boravak i rad u pravilu mora provjeriti postoji li mogućnost zapošljavanja radnika s tržišta rada Republike Hrvatske. Postoje zakonske iznimke, među njima određena deficitarna zanimanja.
Upravo zato kontrola mora biti sadržajna. Nije dovoljno evidentirati oglas i zaključiti da se nitko nije javio. Javnost ima pravo pitati kakvi su uvjeti ponuđeni i odgovaraju li stvarnim potrebama posla. Za tvrdnju da je pojedini oglas namješten potrebni su konkretni dokazi; za zahtjev da se oglasi i dozvole ozbiljno nadziru nije potrebna nikakva isprika.
Potpore nose i odgovornost prema zajednici
Tvrtka koja koristi javne potpore mora prihvatiti javnu provjeru. Koliko kvalitetnih radnih mjesta stvara? Ulaže li u znanje? Pomaže li zaposlenicima da u Hrvatskoj planiraju obitelj i budućnost? Država bi takve rezultate trebala mjeriti, a ne se zadovoljiti svečanim fotografijama i obećanjima.
Domoljublje u gospodarstvu nije zastava u reklamnom spotu. Ono se vidi u isplaćenoj plaći, poštovanju radnog vremena i spremnosti da se domaćem čovjeku ponudi razlog za ostanak.
Strani radnik nije autor poslovne politike kompanije. Odgovornost za plaće i uvjete pripada upravi, a odgovornost za nadzor državi. Iskorištavanje stranih zaposlenika nije zaštita hrvatskih radnika: ono stvara model kojim se mogu rušiti standardi za sve.
Poslovni rezultat nije jedino mjerilo
Vanceov sukob s tehnološkim kompanijama ne daje gotov recept Hrvatskoj. Američki i hrvatski sustav dozvola nisu isti, a optužbe protiv pojedinih tvrtki tek treba dokazati. Daje, međutim, povod da prestanemo izbjegavati vlastita pitanja.
Hrvatskoj trebaju uspješne kompanije. Ali treba joj i gospodarstvo u kojem uspjeh znači da ljudi od svojeg rada mogu živjeti. Ako brojke rastu, a zaposlenici ne vide budućnost, vlast nema razlog za samozadovoljstvo. Ima obvezu provjeriti kome takav rast zapravo služi.
Članak i urednički osvrt: Narodni Reporteri. Izvještaj o američkoj odluci: Hina / Index, 8. listopada 2026. Hrvatski postupak zapošljavanja: HZZ. Fotografija: službeni portret JD Vancea, Daniel Torok, javna domena, putem Wikimedia Commons.
Komentari
IBAN: HR21 2402 0061 1013 3532 2 · poziv na broj: 99
Revolut: revolut.me/narodnireporteri


