Kako Kina preuzima primat: Detaljan prikaz europskog dugogodišnjeg šoka i druga kineska ofenziva

Drugi kineski šok i promjena na tržištima

Europski proizvođači bili su desetljećima lideri u automobilskom i strojarstvu. Danas kineske kompanije preuzimaju primat u tim sektorima, što je dio šireg trgovinskog i industrijskog konflikta između Bruxellesa i Pekinga. Drugi kineski šok odnosi se na prodor u visokotehnološke industrije koje su desetljećima bile europska specijalnost. Analitičari poput Gordona Hansona i Davida Autora ističu da Kina više nije usmjerena na jeftinu proizvodnju nego na tehnologije 21. stoljeća, uključujući zrakoplovstvo, AI, telekomunikacije, mikroprocesore, robotiku, te energetiku.

Le Monde je opisao europsko očekivanje rasta kroz kinesko tržište kao pogrešno, upozoravajući da je Kina brzo postala konkurent i kroz model izvozno orijentirane industrije koja može preuzeti udio koji je nekoć pripadao Europskoj uniji. Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot naglasio je da trećina europskih radnih mjesta danas nema izravnu izloženost ubrzanom kineskom eksportu, a Kina se više ne bavi trgovinom već industrijskom kolonizacijom. Reuters Breakingviews dodaje da uz subvencije stoje i ubrzani tehnološki napredak kineskih tvrtki te podcijenjeni tečaj juana.

Kina preuzima primat u automobilskoj industriji

Najjasniji pokazatelj promjene snaga u globalnoj proizvodnji automobila je podatak da su još 2019. godine Europa i Kina proizvodile otprilike svaki četvrti automobil. Do 2025. godine Kina je povećala svoj udio na gotovo 40 posto, dok je europski pao na oko 18 posto prema podacima ACEA. Ovime se potvrđuje da Kina postaje vodeća sila i u segmentu koji je bio temelj europske industrije.

Infografike i analize pokazuju kako je Njemačka, s velikim brojem srednje velikih kompanija (mittelstand), posebno izložena ovom prio ispornom trendu jer dobavljačkim lancima i strojevima prije svega napreduju kineski proizvođači po konkurentnim cijenama, često uz tehnološki napredak koji smanjuje jaz.

Ogroman trgovinski deficit EU prema Kini

Deficit EU-a s Kinom dostiže višak od 360 milijardi eura prošle godine, uz rast od 2,7 posto u odnosu na 2023. Uloga Kine u globalnoj potrošnji i proizvodnji raste, dok EU pokušava uspostaviti zaštitu kroz antidampinške i antisubvencijske mjere. U sektoru čelika uvedeno je oko 80 mjera, uz carine na električne automobile proizvedene u Kini i zaštitne mjere na neke kineske gume. Bruxelles pokušava suzbiti i priljev robe preko internetskih platformi poput Temu i Sheina.”

Upravo radi tih izazova, Komisija promiče koncept de-riskinga, smanjivanje gospodarskih rizika bez potpunog prekida odnosa s Kinom. Ovo se razlikuje od američkog decouplinga, koji teži većem razdvajanju od Kine u strateškim sektorima.

EU-ove mjere i politički odgovor

U Bruxellesu postoji konsenzus da je potrebno jačati industrijsku otpornost europskih gospodarstava. Von der Leyen je istaknula da Europi prijete pretjerani kapaciteti i narušavanja vlastite proizvodne baze, naglašavajući potrebu mjera radi održivosti. Unija je istaknula i primjer “de-riskinga” te najavila mjere kako bi smanjila ovisnost o kineskim sirovinama i kritičnim industrijama. Unija je također predložila prilagodljive instrumente trgovinske politike, a u određenim slučajevima razmatra carinske mjere, dok se nastoje pronaći zajednički konsenzus unutar članica, uključujući Pariz i Berlin.