Sretan rođendan, Herceg-Bosno: priča o danu kad su se Hrvati u BiH organizirali za opstanak

Ima datuma koji za jedan narod znače više od običnog zapisa u kalendaru. Za Hrvate u Bosni i Hercegovini takav je 18. studenoga 1991., dan kada je utemeljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna. Godinama poslije taj se datum obilježava s ponosom, a mi mu se pridružujemo jednostavnom porukom: sretan rođendan, Herceg-Bosno.

Vrijeme u kojem je nastala

Da bismo razumjeli zašto je Herceg-Bosna nastala, valja se vratiti u jesen 1991. Jugoslavija se raspadala u krvi, velikosrpska agresija već je harala Hrvatskom, a rat se neumitno prelijevao i na Bosnu i Hercegovinu. U toj zemlji Hrvati su, uz Bošnjake i Srbe, jedan od tri konstitutivna i autohtona naroda, narod koji ondje živi stoljećima i koji je, kao i svi drugi, imao pravo na opstanak i na obranu.

U trenutku kad je prijetilo da se o sudbini Bosne i Hercegovine odlučuje bez Hrvata i mimo njih, i kad su prvi napadi već pogađali hrvatska sela i gradove, Hrvati su učinili ono što čini svaki narod suočen s pitanjem gole egzistencije, organizirali su se. Herceg-Bosna nije nastala iz osvajačke želje, nego iz potrebe da se sačuvaju životi, ognjišta, vjera i identitet ondje gdje su Hrvati oduvijek bili doma.

Obrana i žrtva

Iza pojma Herceg-Bosne stoje prije svega ljudi, obični hrvatski branitelji, dragovoljci i mještani koji su uzeli oružje da obrane svoje obitelji. Kroz Hrvatsko vijeće obrane branili su Posavinu, srednju Bosnu i Hercegovinu, plaćajući tu obranu najskupljom cijenom. Mnoga su mjesta opustošena, mnogi domovi nikada nisu obnovljeni, a broj poginulih i prognanih Hrvata trajno je obilježio čitave krajeve. Zato ovaj datum nije samo politički, nego duboko ljudski, dan sjećanja na one kojih više nema.

Ponos koji se ne da izbrisati

Za velik dio hrvatskoga naroda Herceg-Bosna je i danas simbol dostojanstva, dokaz da se Hrvati u Bosni i Hercegovini nisu dali ni pobijediti ni izbrisati. Ravnopravnost i konstitutivnost hrvatskoga naroda u BiH, za koju se i danas vodi politička borba, upravo su ono za što se tada stalo. Obilježavanje njezine obljetnice zato mnogi doživljavaju kao potvrdu da Hrvati u susjednoj državi nisu manjina ni gost, nego narod jednak drugima.

Bez prešućivanja, ali i bez srama

Poštenje nalaže reći da je vrijeme rata bilo i tragično i složeno. Devedesete su, nažalost, donijele i bolan sukob između Hrvata i Bošnjaka, dojučerašnjih saveznika protiv iste agresije, kao i pojedinačne zločine za koje su, gdje god su dokazani, vođeni sudski postupci. Presude izrečene dijelu hrvatskoga vodstva u Haagu u hrvatskoj su javnosti i danas duboko sporne i mnogi ih smatraju nepravednima. No ništa od toga ne mijenja temeljnu istinu, a to je da su Hrvati u BiH imali pravo braniti se i organizirati za vlastiti opstanak. Legitimnost te obrane ne brišu ni tragedije tog rata ni kasnije osude.

Sretan rođendan

Trideset i koju godinu poslije, Herceg-Bosna živi ponajprije u sjećanju, u ponosu i u nepokolebljivom zahtjevu Hrvata u Bosni i Hercegovini da budu ono što jesu, ravnopravan narod na svojoj zemlji. Dok god ima onih koji pamte one koji su za to dali sve, taj se dan neće zaboraviti. Zato i mi, jednostavno i od srca, poručujemo: sretan rođendan, Herceg-Bosno, i vječna slava svima koji su te branili.

Tekst je komemorativni osvrt na obljetnicu utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Iznesene ocjene uredničke su naravi; povijesni događaji tog razdoblja predmet su i danas različitih tumačenja.