Broj ilegalnih ulazaka u EU pao za 37 posto, pokazuju podaci Frontexa
Preliminarni podaci europske granične agencije Frontex pokazuju da je broj nezakonitih prelazaka vanjskih granica EU-a u prvih sedam mjeseci 2026. pao za 37 posto u odnosu na godinu ranije, unatoč dojmu krize koju je stvorio val ulazaka u Ceutu.
Broj osoba koje su nezakonito prešle vanjske granice EU-a u prvih sedam mjeseci 2026. godine pao je za 37 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazuju preliminarni podaci Frontexa, javlja Hina. Riječ je o brojci koja je u izravnoj suprotnosti s dojmom migracijske krize koji je krajem srpnja i početkom kolovoza stvorio val ulazaka u španjolsku enklavu Ceutu.
Prema podacima europske granične agencije, zabilježeno je približno 61.000 nezakonitih prelazaka na vanjskim granicama EU-a, a pad je zabilježen na gotovo svim glavnim rutama. Broj nezakonitih dolazaka duž istočnog mediteranskog koridora iznosio je 20.232, u odnosu na 28.068 godinu ranije, dok je na središnjem mediteranskom koridoru, koji izravno pogađa Italiju, broj prepolovljen - 16.454 u odnosu na 36.656 u 2025. Jedina ruta s rastom bila je zapadni mediteranski koridor, s povećanjem od 50 posto, ponajviše zbog polazaka iz Alžira, dok je zapadnoafrička ruta prema Kanarskim otocima zabilježila pad od 78 posto.
Trend pada potvrđuju i podaci o azilu. U svibnju 2026. godine 42.525 državljana trećih zemalja prvi je put podnijelo zahtjev za međunarodnu zaštitu u državi članici EU-a, što je pad od 22 posto u odnosu na svibanj 2025. Najviše prvih zahtjeva zaprimila je Italija, slijede Španjolska, Francuska i Njemačka, koje su zajedno primile oko 80 posto svih prvih zahtjeva u EU-u.
Povjerenik EU-a za migracije Magnus Brunner izjavio je da je u Ceuti unutar nekoliko sati granicu prešlo više od 70.000 ljudi, da je 75 osoba poginulo te da su kriminalne mreže iskoristile dezinformacije na društvenim mrežama, no da je situacija pod kontrolom i da šengenski prostor nije bio pogođen. Kasnije je ocijenio da je EU "prošao test Ceute", pozivajući države članice da ubrzaju provedbu novih migracijskih pravila.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen krizu u Ceuti iskoristila je za najavu novog plana za migracije koji uključuje "migracijsku diplomaciju" s partnerskim državama, dok kritičari poput Chiare Catelli iz organizacije Platforma za međunarodnu pomoć migrantima upozoravaju da je politička reakcija na Ceutu nerazmjerna stvarnim razmjerima događaja.
Rezultat je razilaženje između službene statistike i političkog diskursa: dok Frontex i Eurostat bilježe najniže brojke nezakonitih dolazaka i zahtjeva za azil u posljednjih nekoliko godina, pojedinačni incidenti poput Ceute i dalje pokreću nacionalne rasprave o suspenziji šengenskih pravila i podizanju granica.
