Četiri EU zemlje traže nove načine korištenja zamrznute ruske imovine za Ukrajinu
Nizozemska, Poljska, Španjolska i Švedska traže da EU ponovno razmotri korištenje zamrznute ruske imovine, ocjenjujući da dogovoreni zajam Ukrajini od 90 milijardi eura neće biti dovoljan.

Nizozemska, Poljska, Španjolska i Švedska zatražile su od Europske unije da ponovno razmotri mogućnost korištenja zamrznute ruske imovine za financiranje Ukrajine, ocijenivši da dogovoreni zajam od 90 milijardi eura neće biti dovoljan za potrebe Kijeva.
Ministri vanjskih poslova četiriju zemalja uputili su pismo visokoj predstavnici EU-a za vanjsku politiku Kaji Kallas i irskoj ministrici vanjskih poslova Helen McEntee, čija zemlja trenutačno predsjeda Unijom, tražeći da se o tom pitanju raspravlja na sastanku šefova diplomacija EU-a 1. i 2. rujna u Irskoj.
"Ukrajini je potrebna veća financijska potpora, i kratkoročno i dugoročno", stoji u pismu. Riječ je o novom pokušaju da se otvori pitanje koje je prošle godine izazvalo podjele unutar Unije.
Zemlje EU-a zamrznule su oko 210 milijardi eura imovine ruske središnje banke nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine, od čega se oko 185 milijardi eura nalazi u briselskom središnjem depozitoriju vrijednosnih papira Euroclearu.
Europska komisija prošle je godine predložila korištenje te imovine za zajam Ukrajini vrijedan do 165 milijardi eura, koji bi Kijev vraćao tek nakon što Rusija plati ratnu odštetu. Od plana se odustalo zbog protivljenja Belgije, koja je upozorila da ne postoji dovoljna pravna zaštita da bi se spriječilo da sama snosi posljedice eventualnih ruskih tužbi. Umjesto toga, Unija je u prosincu dogovorila zajam Ukrajini od 90 milijardi eura za 2026. i 2027. godinu, osiguran proračunom Unije.
Četiri države sada traže da stručnjaci Europske komisije, u suradnji s državama članicama, istraže nove mogućnosti korištenja zamrznute ruske imovine u korist Ukrajine, no nije jasno hoće li novi pokušaj uroditi dogovorom jer Belgija zasad nije promijenila stajalište.
Poljski ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski poručio je da bi sredstva bilo bolje iskoristiti za obranu Ukrajine nego čekati završetak rata. "Rusija neće dobiti taj novac natrag dok ne plati odštetu Ukrajini, pa ga je bolje iskoristiti za zaustavljanje agresije, odnosno obranu Ukrajine", rekao je Sikorski.




