Nije bio potres: urušavanje ledenjaka izazvalo smrtonosnu poplavu na Himalaji

Preliminarne istrage pokazuju da je urušavanje ledenjaka najvjerojatniji uzrok katastrofalnih poplava na granici Nepala i Tibeta, što ponovno stavlja u fokus problem ubrzanog topljenja himalajskog leda. Znanstvenici su potvrdili da su prvi izvještaji o potresu bili pogrešni, piše BBC.

Prvotne informacije upućivale su na to da je podrhtavanje tla izazvalo odron koji je doveo do poplave s najmanje 177 poginulih. Američki geološki zavod (USGS) kasnije je objasnio da je katastrofu izazvalo urušavanje ledenjaka, odnosno raspad cijelog ledenjaka ili njegova dijela. Udar mase leda o dno doline bio je toliko snažan da su seizmografi zabilježili energiju ekvivalentnu potresu magnitude 5,2.

Dr. Simon Cook, stručnjak za ledenjake sa Sveučilišta u Dundeeju, rekao je za BBC da je njegov tim identificirao urušavanje donjeg dijela ledenjaka u Nepalu, nedaleko od vrha Langtang Lirung, na području otprilike 15 kilometara zapadno od mjesta gdje je poplava nastala. Prema njegovoj procjeni, ledenjak se urušio i zatim kretao nizvodno prema zapadu.

Analiza Međunarodnog centra za integrirani brdski razvoj (ICIMOD) sugerira da je s velike nadmorske visine krenula lavina leda i stijena, zbog čega je golema količina materijala završila u rijeci Lende Khola, pritoci rijeke Bhote Koshi. To je pokrenulo nagli val vode, sedimenta i velikih stijena nizvodno. Centar je utvrdio da se razina vode u rijekama nizvodno podigla za sedam do devet metara u samo 30 minuta, a nekoliko postaja za praćenje vodostaja pritom je uništeno ili oštećeno.

Zasad nije poznato što je točno u srijedu pokrenulo urušavanje ledenjaka, no znanstvenici već godinama upozoravaju da se zbog rasta temperatura i klimatskih promjena led i permafrost na Himalaji ubrzano tope. Analiza koju je ICIMOD objavio ranije ove godine pokazuje da ledenjaci na području Hindu Kuša i Himalaje sada gube led dvostruko brže nego u razdoblju od 2000. godine, što izravno povećava opasnost od sličnih katastrofa.

Dr. Cook napominje da su se slični incidenti posljednjih godina dogodili i u Indiji, Švicarskoj i Italiji. U dolini Chamoli na sjeveru Indije 2021. godine odlomio se veliki dio himalajskog ledenjaka i pokrenuo bujicu kamenja i vode u kojoj je poginulo 200 ljudi, snagom koja je prema procjenama znanstvenika odgovarala eksploziji 15 atomskih bombi. U istoj regiji u Nepalu prošle je godine zabilježena poplava koju je uzrokovalo izlijevanje ledenjačkog jezera na Tibetu.

Mohd Farooq Azam, stručnjak iz ICIMOD-a, kaže da učestalost opasnosti u kriosferi, odnosno smrznutim dijelovima Zemlje, postaje vidljivija nego ikad prije te da je brzina promjena tolika da se postojeći napori jedva nose s njom. Iako je teško utvrditi je li pojedinačni događaj izravna posljedica klimatskih promjena, dr. Cook smatra da je obrazac jasan: zatopljenje klime u konačnici destabilizira visokoplaninska okruženja, uzrokujući više odrona, bujica, otapanja ledenjaka i izlijevanja jezera.