KAMERE: BICIKLI +300 DO 400 POSTO, PJEŠAČENJE DO +600 POSTO

Štrajk ZET-a nije srušio Zagreb u potpuni kolaps. Nije to zasluga čarobnog štapića iz Gradske uprave. To su, kažu u Centru za upravljanje prometom, kamere i brojke: bicikli, pješaci i vozači koji su se pomaknuli ranije ili kasnije. Jutarnji list u utorak navečer objavio je detalje koje Grad inače voli pakirati kao uspjeh. Mi čitamo drugačije.

Bez tramvaja i autobusa grad je preživio jer su ljudi sami pronašli rutu. Pedale. Noge. Dijeljeni auto. To nije dokaz da je javni prijevoz nevažan. To je dokaz koliko ga nedostaje.

Praćenje štrajka i dalje vodi uživo članak.

Što su kamere stvarno vidjele

Mijo Majstorović, pomoćnik pročelnika za upravljanje i nadzor prometom, kaže da je drugog dana štrajka došlo do minimalnog povećanja prometne potražnje. U srijedu ujutro situacija se stabilizirala. Prvog dana Tomašević je iz Centra iznio brojku o rastu automobila od oko 15 posto. Drugi dan nije donio novi skok istog reda.

Jutarnje gužve, inače između 7 i 9 sati, pomaknute su za otprilike pola sata ranije i pola sata kasnije. Vozači su, kažu iz Centra, poslušali savjet o ranijem polasku. Ostatak dana kretao se u sličnim gabaritima kao prije štrajka.

Bicikli i pješaci, ne „zeleni val“ kao alibi

Kamere i uređaji Centra zabilježili su ono što se na ulici već vidjelo: bicikala je bilo više za 300 do 400 posto, ovisno o lokaciji. Pješačenje je skočilo od 300 do čak 600 posto. Majstorović kaže da bi zadržavanje takvog trenda nakon povratka ZET-a značilo manje motornog prometa. Lijepa želja. Prvo treba vratiti tramvaj koji radi i plaću koja drži vozača u kabini.

Josip Bacan, voditelj Odjela za adaptivno upravljanje prometom, priznao je iznenađenje oko Savske. Žute trake namijenjene javnom prijevozu vozači su uglavnom poštovali i kad tramvaja nije bilo. „Malo nas je to iznenadilo“, rekao je. Propis stoji i bez vagona. Disciplina na jednoj ulici ne briše zastoje na mostovima.

U Centru su, piše Jutarnji, govorili i o ugodu vremena koje je guralo bicikle i šetnju. Kad padne kiša i temperatura, ta „Nizozemska“ brzo postaje mokra hrvatska jesen. Sustav kaže da je spreman. Građani će to provjeriti nogama, ne sloganom.

Zapad, radovi, mostovi prema bolnicama

Kolaps nije bio totalan. Zagušenja jesu. Prilaz baruna Filipovića na Črnomercu. Rekonstrukcija nadvožnjaka na križanju Zagrebačke avenije i Selske. Radovi na dijelu Ulice grada Vukovara na Trešnjevki. Majstorović ističe da se promet sa zapada slijeva prema zelenim valovima koji imaju istu propusnost kao i prije štrajka. Kad nestane tramvajskog kapaciteta, ta propusnost postaje usko grlo.

Bacan posebno ističe os smjer sjever-jug. Sve su bolnice sjeverno od Save. Tko ide prema njima, mora preko mosta. Zastoji su bili izraženi, kaže, ali ne „pretjerani“. Za čovjeka koji kasni na pregled ta je rečenica hladna utjeha.

Sustav Centra, predstavljen krajem 2025., zamišljen je da ubrzava javni prijevoz. Kad tramvaja i autobusa nema, optimizira se motor, pješak i bicikl. To je tehnički odgovor. Politički odgovor Grad nije dao mjesecima, dok je štrajk sazrijevao.

„Zagreb kao Nizozemska“ i stvarni račun

Iz Centra poručuju da Zagreb može biti kao Nizozemska, barem da je na putu. Ugodno zvuči. Manje ugodno zvuči što je do te slike doveo štrajk jer javni prijevoz nije vozio. Bicikl i šetnja nisu zamjena za liniju koja vozi umirovljenika zimi. Nisu zamjena za noćnu smjenu. Nisu zamjena za dijete s invaliditetom.

Tomašević i Možemo vole priču o „snašli smo se“. Fiskalizacija taksija od skoro milijun eura u dva dana i kamere s +600 posto pješaka pričaju drugu: snašli su se oni koji mogu platiti ili mogu gaziti. Ostali su čekali most.

Majstorović zaključuje da im nije posao očekivati kolaps, nego ga spriječiti. Fair. Posao Grada je drugi: dogovoriti plaće i uvjete prije nego milijunski grad ostane na pedalama i na taksi brojaču.

Što ostaje

Štrajk je u mirovanju. Promet se vraća. Kamere su ostavile trag: bicikli +300 do 400 posto, pješačenje do +600 posto, auti umjereno, jutarnji vrh pomaknut, Savska žuta traka poštovana. To su činjenice. Interpretacija vlasti da je sve pod kontrolom zanemaruje cijenu koju su građani platili dok je ZET stajao.

Izvor: Jutarnji list (Anton Tipura, 30.9.2026. ~20:52); izjave Mije Majstorovića i Josipa Bacana iz Centra za upravljanje prometom.