UDARNO
MOŽEMO I JAKUŠEVAC: ŠEST GODINA, NIŠTA. OBEĆALI ZA GODINU, RADNIK OSTAO BEZ RUKESTIER: SRBIJA NI MILIMETAR PREMA EU. MERKEL JE GURALA VUČIĆA, BEOGRAD STOJI OD 2022.ILAČA: PRONAĐENI POSMRTNI OSTACI IZ DOMOVINSKOG RATA. HRVATSKA JOŠ TRAŽI 1725 NESTALIHRIJEKA: SPECIJALCI UHITILI OSUMNJIČENOG ZA PUCNJAVU NA TRSATU. KOKAIN U DOMU, OBROVAC JOŠ U BIJEGUBEROŠU POTVRĐENA OPTUŽNICA: 75 TISUĆA EURA MITA U ZDRAVSTVU. WHATSAPP DOKAZ OSTAJEBANSKI DVORI: BAJIĆ STOJI IZA RAKETIRANJA. TUĐMANA ZOVE LEGITIMNOM METOM, CIVILE KOLATERALOMSPLIT: AFGANISTANCI S KRIVOTVORENIM HRVATSKIM DOKUMENTIMA. PREDSTAVILI SE KAO KRALJ LADISLAV I KNEZ TRPIMIRGOSPODIN SONJA HRANJEC: 12 I POL GODINA ZATVORA ZA UBOJSTVO U MEDIKI. SUD NIJE POVJEROVAO OBRANIMOŽEMO I JAKUŠEVAC: ŠEST GODINA, NIŠTA. OBEĆALI ZA GODINU, RADNIK OSTAO BEZ RUKESTIER: SRBIJA NI MILIMETAR PREMA EU. MERKEL JE GURALA VUČIĆA, BEOGRAD STOJI OD 2022.ILAČA: PRONAĐENI POSMRTNI OSTACI IZ DOMOVINSKOG RATA. HRVATSKA JOŠ TRAŽI 1725 NESTALIHRIJEKA: SPECIJALCI UHITILI OSUMNJIČENOG ZA PUCNJAVU NA TRSATU. KOKAIN U DOMU, OBROVAC JOŠ U BIJEGUBEROŠU POTVRĐENA OPTUŽNICA: 75 TISUĆA EURA MITA U ZDRAVSTVU. WHATSAPP DOKAZ OSTAJEBANSKI DVORI: BAJIĆ STOJI IZA RAKETIRANJA. TUĐMANA ZOVE LEGITIMNOM METOM, CIVILE KOLATERALOMSPLIT: AFGANISTANCI S KRIVOTVORENIM HRVATSKIM DOKUMENTIMA. PREDSTAVILI SE KAO KRALJ LADISLAV I KNEZ TRPIMIRGOSPODIN SONJA HRANJEC: 12 I POL GODINA ZATVORA ZA UBOJSTVO U MEDIKI. SUD NIJE POVJEROVAO OBRANI
HRVATSKA

STIER: SRBIJA NI MILIMETAR PREMA EU. MERKEL JE GURALA VUČIĆA, BEOGRAD STOJI OD 2022.

Davor Ivo Stier na HRT-u: od veljače 2022. Srbija nije otvorila ni zatvorila nijedno poglavlje. Politika balansiranja nije održiva. Upozorava na ulogu Merkel u usponu Vučića i na to da bez normalizacije s Kosovom nema članstva.

Redakcija· 23. ruj 2026. u 07:16· 👁 69
STIER: SRBIJA NI MILIMETAR PREMA EU. MERKEL JE GURALA VUČIĆA, BEOGRAD STOJI OD 2022.
AI ilustracija · Narodni Reporteri

Hrvatski europarlamentarac Davor Ivo Stier na HRT-u rekao je jasno: od veljače 2022. Srbija se nije pomaknula niti milimetar prema Europskoj uniji. Nije otvorila ni zatvorila nijedno poglavlje. Stoji. To nije diplomatski kompliment. To je dijagnoza.

Gostujući u emisiji Romano Bolković 1 na 1, Stier je usporedio Srbiju s Turskom. Ankara kao članica NATO-a može balansirati između Zapada i Rusije. Srbija, kaže, za to ima manje prostora jer je gospodarski vezana uz Zapad i susjede. Više od 80 posto trgovine ide tim smjerom. Alternativa zapadnom tržištu nije realna. Ipak, geopolitički izbor Beograda drži ju na mjestu.

SRBIJA stoji. Susjedi plaćaju cijenu

Stier upozorava da takva politika nije problem samo za Srbiju. Ima negativne posljedice i za susjede. Hrvatska to vidi svaki put kad Beograd veliča zločince, blokira regiju ili igra dvostruku igru prema Bruxellesu. Dok Srbija tapka, regija ostaje poligon za utjecaje. To nije teorija. To je praksa.

Poruka je tvrda: tko želi EU put, mora se micati. Tko bira stajanje, bira i posljedice. Hrvatska ne mora igrati naivnog susjeda koji čeka da se Beograd sam odluči. Stabilnost koja se kupuje šutnjom nije stabilnost. To je odgoda računa.

Kad Stier kaže da se ništa nije dogodilo od 2022., to znači da reforme nisu jedini problem. Problem je smjer. Smjer koji susjedima šalje signal da se pravila mogu birati po potrebi.

Merkel, Vučić i zapadna konkurencija

Stier je podsjetio na ulogu Angele Merkel u razdoblju političkog uspona Aleksandra Vučića. Tada je Njemačka gradila energetske veze s Rusijom, uključujući Sjeverni tok. U tom okruženju Berlin je htio pouzdanog partnera u Srbiji. Danas, kaže Stier, Francuska kroz gospodarsku, vojnu i političku suradnju nastoji sačuvati vlastiti utjecaj u Beogradu. Ne nužno da Srbiju uvede preko reda u EU, nego da zadrži poziciju naspram Berlina i Londona.

„Nemojmo biti naivni“, rekao je. Na Zapadu postoji konkurencija tko će više utjecati. Hrvatska mora gledati činjenice, ne floskule o stabilnosti. Utjecaj Pariza ili Berlina nije automatski hrvatski interes. Hrvatski interes je jasan: bez suočavanja s agresijom i zločinima nema povjerenja.

Bez normalizacije s Kosovom nema članstva

Stier smatra da Srbija ne može u EU dok ne riješi odnos s Kosovom. Ne traži se formalno priznanje, nego de facto normalizacija i provedba Briselskog i Ohridskog sporazuma. Beograd ne bi smio blokirati Kosovo u međunarodnim organizacijama. Priština treba Zajednicu srpskih općina. Dosadašnji europski pritisak, kaže, nije bio dovoljno usklađen. Članice su često slijedile vlastite interese.

Za Zagreb je bitna poruka: uvjeti postoje. Tko ih razvodnjava, razvodnjava i sigurnost regije. Hrvatska ne treba podučavati Bruxelles u mekoći. Treba tražiti mjerljive pomake.

Crna Gora i „srpski svijet“

Crnu Goru Stier vidi kao najbližu članstvu, uz rok do 2029. Prepreka je politička: hoće li se othrvati zagrljaju srpskoga svijeta. NATO je već pomogao suverenosti. EU bi imala sličan učinak. To je poruka i Zagrebu: proširenje nije samo papir. To je pitanje tko drži regiju.

Za Srbiju je zaključak kratak. S aktualnom politikom Stier ne vidi napredak prema članstvu. Hrvatska treba tvrdu liniju: bez pomaka Beograda nema nagrada. Bez suočavanja s prošlošću nema povjerenja. Nestali, Vukovar i Ilača nisu usputne teme. One pokazuju zašto Hrvatska ne smije biti naivna pred stojećim Beogradom.

Stierova ocjena dolazi u tjednu kad je Hrvatska ponovno morala govoriti o počastima zločincima u Srbiji. To nije slučajnost kalendara. To je kontinuum. Tko veliča Mladića, ne otvara poglavlja. Tko stoji prema EU, stoji i prema istini o 1990-ima. Zagrebu ne treba lekcija o strpljenju. Treba mjera: pomak ili nema nagrade.

Europska politika prema Beogradu često je mjerila stabilnost, ne pravdu. Rezultat je poznat. Srbija bira balans. Susjedi dobivaju nesigurnost. Hrvatska europarlamentarna pozicija mora ostati oštra: bez de facto normalizacije i bez raskida s mitovima o agresiji nema ulaska. To nije osveta. To je uvjet civilizacije.

Narodni Reporteri bilježe Stierove rečenice bez uljepšavanja. SRBIJA stoji. Od 2022. ni milimetar. Dok je tako, Hrvatska ne smije biti naivna ni u Bruxellesu ni na granici sjećanja.

Izvor: www.jutarnji.hr

Komentari

Učitavam komentare…
HNIS · DOSJE