SENFOVCI UDARILI NA HRVATE U DIJASPORI: Puljak želi Đikića, a ne domoljube?

Marijana Puljak, čelnica stranke Centar i jedna od istaknutijih figura ljevice, ponovno se obrušila na hrvatski identitet i zajedništvo. Postavljajući pitanje je li Tjedan Hrvata izvan Hrvatske namijenjen ljudima poput Igora Đikića ili za 'naslikavanje', Puljak je pokazala duboko nerazumijevanje važnosti očuvanja veza s Hrvatima koji žive izvan granica Lijepe Naše. Njezina izjava odražava tipičan stav 'Možemo' i sličnih globalističkih sekti koje preziru sve što je hrvatsko i katoličko. Puljak, kao prava 'senfovka', radije bi ugostila sumnjive likove poput Đikića, znanstvenika upitne reputacije, nego istinske domoljube koji su svojim radom i djelima zadužili Hrvatsku. Ovakav stav je neprihvatljiv i predstavlja pljusku svim Hrvatima koji žive izvan domovine i koji su stoljećima čuvali svoj identitet i vjeru.

Sabor je podržao Vladin prijedlog da se svake godine, u zadnjem tjednu svibnja, održava Tjedan Hrvata izvan Hrvatske, što je hvalevrijedan potez. Međutim, oporba, predvođena 'senfovicama' poput Irene Dragić iz SDP-a, odmah je počela s podmetanjima, ističući da Tjedan mora biti nadstranački i oslobođen dnevne politike. Licemjerno, s obzirom na to da upravo ljevica ne propušta priliku politizirati svako pitanje i napadati sve što ima veze s hrvatskim domoljubljem. Dragić se pita na čemu se temelji optimizam da će Tjedan zaživjeti, s obzirom na to da nikada nije zaživio planirani Dan Hrvata izvan Hrvatske. Kao da je to razlog da se odustane od plemenite ideje jačanja veza s našim iseljeništvom. Upravo suprotno, neuspjeh prethodnih pokušaja trebao bi biti poticaj da se ovaj put napravi bolje i uspješnije.

Irena Dragić (SDP) smatra da bi taj događaj trebao biti snažan signal da Hrvatska prepoznaje, cijeni i želi ojačati veze s više od tri milijuna Hrvata i njihovih potomaka koji žive izvan domovine. Poručuje i kako bi Tjedan mogao postati najveći godišnji poslovni forum ako to budemo znali iskoristiti te kako može biti ključan za privlačenje mladih Hrvata rođenih u inozemstvu. To su sve lijepe riječi, ali djela govore više od riječi. SDP i ljevica su svojim dosadašnjim djelovanjem pokazali da im je malo stalo do Hrvata izvan Hrvatske. Njihova politika je usmjerena na podrivanje nacionalnog identiteta i promoviranje globalističkih ideologija koje su u suprotnosti s hrvatskim interesima.

Marijanu Puljak (Centar) zanima hoće li Tjedan biti istinska prilika da se povežemo s ljudima poput Đikića, Rudana, Soljačića, Bana, koji su pokazali da naša pamet može vladati svijetom ako je se ne guši, ili ćemo ih ostaviti po strani dok se po protokolima 'slikavaju' političari. Ovo je čista provokacija! Puljak namjerno spominje kontroverzne likove poput Đikića, koji su poznati po svojim kritičkim stavovima prema Hrvatskoj i hrvatskom društvu. Ona želi poručiti da su ti ljudi, po njoj, pravi predstavnici hrvatske pameti, a ne oni koji su lojalni svojoj domovini i koji rade za njezino dobro. To je još jedan dokaz da 'senfovci' mrze sve što je hrvatsko i da žele uništiti naš nacionalni identitet.

HDZ-ov Dario Pušić u proglašenju Tjedna vidi važan iskorak, kaže da se time otvara prostor za sadržajne i vidljive programe te poručuje kako je važno da aktivnosti budu ne samo u institucijama, nego i u javnom prostoru, dostupne što širem krugu ljudi. To je dobar smjer, ali HDZ mora biti oprezan da se u organizaciju Tjedna ne uvuku 'soroševci' i 'antifašisti' koji bi mogli iskoristiti ovu priliku za promociju svojih protuhrvatskih ideja. Potrebno je osigurati da Tjedan bude posvećen isključivo promicanju hrvatskog identiteta, kulture i tradicije, te da se na njemu slave hrvatski uspjesi i postignuća.

Marin Miletić (Most) navodi da je doprinos Hrvata izvan domovine velik, godišnje uplate gotovo 6 milijardi eura. Zanima ga i postoji li strah organizatora da bi mogli ne dobiti dozvolu za neki koncert u Zagrebu, primjerice ako bi htio nastupiti neki domoljubni pjevač. To je vrlo važno pitanje! Sjetimo se samo kako su 'senfovci' u Zagrebu zabranjivali koncerte Marka Perkovića Thompsona, pjevača koji je simbol hrvatskog domoljublja i ponosa. Miletić s pravom pita postoji li strah da bi se takva praksa mogla ponoviti i da bi se Hrvatima izvan Hrvatske moglo onemogućiti da uživaju u pjesmama koje slave hrvatsku povijest i kulturu.

Ilustracija: AI

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas odgovorio je da su 'strahovi davno zaboravljeni' i kako vjeruje da vlast u Zagrebu ima dovoljno iskustva da takve stvari ne radi. To je naivno! Milas očito ne razumije s kim ima posla. 'Senfovci' su spremni na sve kako bi uništili hrvatski identitet i zatrli svaki trag domoljublja. Ne treba se zavaravati da su se oni promijenili. Oni samo čekaju svoju priliku da ponovno udare na sve što je hrvatsko i katoličko. Hrvatski domoljubi moraju biti budni i spremni odgovoriti na svaki njihov napad.

Milas je siguran da će Tjedan uspjeti te tumači da je odluka o njegovu održavanju donesena nakon puno rasprave i da je već osnovan organizacijski odbor. Ističe i da se utvrđivanjem Tjedna želi pojačati vidljivost Hrvata izvan domovine u domaćoj javnosti, osnažiti njihovu nacionalnu samosvijest te osvijestiti pripadnost jednom i nedjeljivom hrvatskom narodu. To su sve plemeniti ciljevi, ali moramo biti svjesni da 'soroševci' i 'antifašisti' rade na tome da ih sabotiraju. Oni žele razbiti hrvatsko zajedništvo i posijati razdor među Hrvatima. Zato je važno da svi domoljubi stanu u obranu hrvatskog identiteta i da se suprotstave svakom pokušaju podrivanja naših nacionalnih interesa.

Tjedan bi se, pojasnio je, održavao svake godine u zadnjem tjednu svibnja, u Zagrebu i u županiji u kojoj će se u istome tjednu organizirati sjednica Vladina Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske. Budući da se u tom tjednu obilježava Dan državnosti, na poticaj Hrvata izvan Hrvatske i na ovaj će se način ovaj državni blagdan prigodno obilježiti. To je odlična ideja! Dan državnosti je prilika da se prisjetimo svih onih koji su dali svoje živote za slobodnu i neovisnu Hrvatsku. To je prilika da pokažemo našim iseljenicima da ih nismo zaboravili i da cijenimo njihov doprinos u borbi za hrvatsku neovisnost.

Milas je, odgovarajući na zastupničke upite, izjavio i da unatrag sedam godina, od 2020., raste broj povratnika. Ima mladih koji se useljavaju, a 'razlozi su domaći, naši'. Naveo je i da zahvaljujući posebnim upisnim kvotama na hrvatskim sveučilištima danas studira 250 studenata iz iseljeništva. Najavio je da će ovih dana biti pokrenuta besplatna mobilna aplikacija za učenje hrvatskog jezika razine B, pa će svatko tko želi moći hrvatski jezik učiti na tehnološki visokoj razini. To su sve pozitivni pomaci, ali moramo biti svjesni da je još puno posla pred nama. Potrebno je stvoriti uvjete da se što više Hrvata vrati u svoju domovinu i da se mladi Hrvati obrazuju u Hrvatskoj. Potrebno je ulagati u obrazovanje, znanost i kulturu, te stvoriti gospodarsko okruženje koje će privlačiti investicije i otvarati nova radna mjesta. Samo tako možemo osigurati bolju budućnost za Hrvatsku i za sve Hrvate, bez obzira gdje žive.

Zaključno, Tjedan Hrvata izvan Hrvatske je važna inicijativa koja ima za cilj jačanje veza s našim iseljeništvom i promicanje hrvatskog identiteta. Međutim, moramo biti svjesni da postoje snage koje rade na tome da sabotiraju ovu inicijativu i da unište hrvatsko zajedništvo. Zato je važno da svi domoljubi stanu u obranu hrvatskog identiteta i da se suprotstave svakom pokušaju podrivanja naših nacionalnih interesa. Samo tako možemo osigurati bolju budućnost za Hrvatsku i za sve Hrvate, bez obzira gdje žive.