Jordan sve dublje uvučen u sukob SAD-a i Irana

U dijelovima Jordana prošlog su se tjedna ponovno oglasile sirene za zračnu opasnost nakon što je jordanska protuzračna obrana presrela i oborila tri rakete lansirane iz Irana. U napadu nije bilo ozlijeđenih, no incident se dogodio nedugo nakon što su u ranijem iranskom raketnom napadu na američku bazu u Jordanu poginula dva američka vojnika, a ranjeno je tridesetak pripadnika američke vojske.

Jordan je jedna od osam arapskih država s trajnim američkim vojnim objektima na svom teritoriju, pa se, kao i saveznici u Perzijskom zaljevu, našao na udaru Teherana otkako su SAD i Izrael krajem veljače pokrenuli zajedničke napade na Iran. Analitičar Erwin van Veen iz Instituta Clingendael upozorava da Iran zadržava pravo uzvratiti svakoj državi u regiji koja ugošćuje američke baze, dok su mogućnosti kralja Abdullaha II. da tu politiku promijeni vrlo ograničene jer je Jordan vojno i gospodarski gotovo posve ovisan o Washingtonu.

Ta ovisnost ima jasnu cijenu. Prema sedmogodišnjem memorandumu iz 2022., SAD se obvezao na godišnju pomoć Jordanu od 1,45 milijardi dolara, a Kongres je taj iznos za 2025. povećao na 1,65 milijardi, tri puta više nego 2010. godine. Sporazum o obrambenoj suradnji iz 2021. dodatno je otvorio vrata američkoj vojsci: u Jordanu je danas raspoređeno oko 4.000 američkih vojnika, iako jordanski ministar vanjskih poslova i dalje službeno tvrdi da u zemlji nema stranih baza.

Takvo približavanje Washingtonu sve je manje popularno kod domaćeg stanovništva. Istraživanje Arab Barometera iz 2026. pokazuje da samo 12 posto Jordanaca pozitivno gleda na vanjsku politiku Donalda Trumpa. Kelly Petillo iz Europskog vijeća za vanjske odnose upozorava da savez sa SAD-om, umjesto stabilnosti, sve više izgleda kao izvor dodatne nesigurnosti za jordansku vladu.

Postoji i drugi rizik: iranski napadi mogli bi stvoriti dojam da je Jordan na strani Izraela, s kojim su odnosi napeti otkako su dvije zemlje u studenom 2023. povukle veleposlanike zbog rata u Gazi. Jordan je i dalje jedan od najglasnijih zagovornika rješenja s dvije države, a više od polovice njegova stanovništva, uključujući kraljicu Raniju, palestinskog je podrijetla. U zemlji prema UNRWA-i živi oko 2,4 milijuna palestinskih izbjeglica, no Amman odlučno odbija primiti nove.

Sve se to događa dok se Jordan bori s visokim javnim dugom, nezaposlenošću i posljedicama povlačenja američke pomoći UNRWA-i i USAID-u. Prema podacima organizacije Save the Children, u prvih šest mjeseci 2026. više od tisuću palestinske djece raseljeno je zbog nasilja izraelskih doseljenika na Zapadnoj obali, što dodatno hrani nezadovoljstvo jordanske javnosti politikom koju njihova vlada nastoji balansirati.

Slučaj Jordana pokazuje koliko lako male države bez vlastite strateške autonomije mogu biti uvučene u tuđi rat samo zato što na svom tlu ugošćuju velesilu. Za Amman to znači stalnu ucjenu: gospodarski opstanak uvjetovan je vojnom prisutnošću koja ga istovremeno izlaže napadima i domaćem nezadovoljstvu.