Rekordno nizak Dunav otkrio ostatke potopljenog parobroda kod Baje

Iznimno nizak vodostaj Dunava kod mađarskog grada Baje razotkrio je ostatke parobroda koji je potonuo davne 1944. godine. Na ogoljenom riječnom koritu pojavila se velika zahrđala konstrukcija koja je u posljednjim danima privukla brojne znatiželjnike.

Prema podacima mađarske hidrološke službe, vodostaj Dunava kod Baje bio je oko 16 centimetara ispod nulte točke vodomjera, što predstavlja rekordno nisku razinu. Taj minus ne označava stvarnu dubinu rijeke, nego visinu vode u odnosu na referentnu nultu točku mjerne postaje. Do te razine dovele su dugotrajna suša i visoke temperature koje su pogodile srednju Europu.

Najupadljiviji dio otkrivene olupine veliki je parni kotao spojen zakovicama. Lokalni istraživači smatraju da vrlo vjerojatno pripada putničkom parobrodu LVI, izgrađenom 1921. godine u budimpeštanskom brodogradilištu Ganz-Danubius. Brod je bio dug 35,8 metara, širok pet metara, a pokretao ga je parni stroj snage oko 260 konjskih snaga.

Parobrod je potonuo kod Baje u jesen 1944., pred sam kraj Drugog svjetskog rata. Izvađen je iz rijeke 1951. i rastavljen, no dio njegove teške konstrukcije, uključujući kotao koji je sada ponovno vidljiv, ostao je u riječnom koritu. Ostaci olupine nisu se prvi put pojavili na površini - postajali su vidljivi i tijekom ranijih razdoblja izrazito niskog vodostaja, no sada je zbog povlačenja rijeke izložen velik dio konstrukcije.

Osim što je postao lokalna atrakcija, nizak Dunav stvara ozbiljne probleme plovidbi i energetici u cijeloj regiji. Teretni brodovi zbog niskog vodostaja moraju prevoziti manje tereta, a u pojedinim dionicama rijeke plovidba je gotovo onemogućena.

Mađarska nuklearna elektrana Paks, koja za hlađenje koristi vodu iz Dunava, a inače proizvodi gotovo polovicu električne energije u zemlji, posljednjih je dana morala znatno smanjiti proizvodnju. Slična je situacija i u susjednoj Rumunjskoj, gdje je nizak protok Dunava prisilio vlasti da ugase jedan od dva reaktora nuklearne elektrane Cernavodă, dok pokušavaju osigurati dovoljno vode za hlađenje drugog.

Slučaj s Dunavom podsjeća da ekstremne suše sve češće pogađaju cijelu srednju Europu, uključujući i vodotoke u susjedstvu Hrvatske, te da posljedice takvih pojava daleko nadilaze puku znatiželju oko potopljenih olupina.