STUDENAC POD PRITISKOM: Milijunski gubitak, navodi o 450 milijuna eura duga i zaokret u upravi
Fina potvrđuje 854,41 milijun eura prihoda i 30,56 milijuna eura gubitka za 2025. Donosimo detaljan pregled podataka, medijskih navoda o dugovima, financiranja, zaustavljenog IPO-a i promjena u upravi. Blokada računa nije potvrđena ovim člankom.

Studenac je 2025. završio s više od 30 milijuna eura neto gubitka, unatoč rastu prihoda. To potvrđuju javni podaci Fine. Istodobno, Novi list upozorava na gotovo 450 milijuna eura zaduženosti i kašnjenja prema dobavljačima, dok kompanija govori o novoj fazi razvoja i učinkovitijem korištenju izgrađene mreže.
Riječ je o dvama povezanim, ali različitim pitanjima: kakav je bio prošlogodišnji poslovni rezultat i može li se danas uredno podmirivati obveze. Godišnji gubitak nije sam po sebi dokaz blokade računa. Novi list u svojem izvještaju navodi da Studenac još nije u blokadi. Izvor: Novi list.
Što izravno potvrđuju Finini podaci
U javnom pregledu Fine za hrvatski Studenac d.o.o., OIB 02023029348, navedeni su ukupni prihodi od 854,41 milijun eura u 2025. godini, što je 12,67 posto više nego godinu ranije. Neto gubitak iznosio je 30,56 milijuna eura. Objavljeni su i EBIT od minus 5,36 milijuna eura te EBITDA od 51,78 milijuna eura. Izvor: Fina Info.BIZ.
Ti pokazatelji ne mjere istu stvar. EBITDA prikazuje rezultat prije kamata, poreza i amortizacije, dok se u konačnom rezultatu vidi širi teret poslovanja. Pozitivna EBITDA zato može postojati istodobno s neto gubitkom. Ona također nije iznos slobodnog novca na računu kojim tvrtka može odmah podmiriti sve dospjele obveze.
Fina za 2025. navodi 6.095 zaposlenih prema satima rada. To je posebno definirana mjera zaposlenosti i ne treba je izjednačavati s brojem ljudi zaposlenih na određeni datum. Jednako je važno razlikovati podatke hrvatskog društva od rezultata cijele međunarodne grupe.
Što se navodi o dugu i dobavljačima
Novi list, pozivajući se na izvješće za 2025., navodi 288,9 milijuna eura bankovnog duga i dodatnih 160,5 milijuna eura obveza koje opisuje kao zajmove. Prema tom prikazu, riječ je o približno 449,4 milijuna eura. List navodi i 171,8 milijuna eura obveza prema dobavljačima te neslužbene potvrde da dio plaćanja kasni. Izvor: Novi list.
Te podatke treba čitati uz bilješke financijskog izvještaja. Bankovni krediti, ostali oblici financiranja i obveze prema dobavljačima nisu zamjenjive kategorije. Ukupan iznos obveza prema dobavljačima također nije isto što i iznos dospjelih, a neplaćenih računa. Bez pregleda rokova dospijeća ne može se zaključiti da cijeli navedeni iznos kasni.
Zašto su uvjeti banaka važni
Prema istom izvještaju Novog lista, revizori su upozorili na kršenje ugovorenih financijskih pokazatelja i neizvjesnost nastavka poslovanja. List navodi i reklasifikaciju 211,1 milijuna eura kredita u kratkoročne obveze. Ti navodi ovdje se prenose uz pripisivanje izvoru, bez tvrdnje da je redakcija neovisno pregledala cjelokupno revizorsko izvješće.
Ugovori o financiranju mogu sadržavati uvjete povezane sa zaduženošću i poslovnim rezultatima. Njihovo neispunjavanje može utjecati na pravo odgode otplate. IFRS Foundation pojašnjava da je za klasifikaciju duga važno može li društvo odgoditi podmirenje najmanje 12 mjeseci nakon izvještajnog datuma te koji se ugovorni uvjeti primjenjuju. Izvor: IFRS Foundation.
Važno je pritom ne izjednačavati računovodstvenu reklasifikaciju s automatskim povećanjem kamatne stope. Za zaključak da je kredit poskupio potrebni su konkretni ugovorni podaci. U praktičnom smislu, središnje pitanje ostaje mogu li se rokovi i uvjeti financiranja uskladiti s novcem koji poslovanje stvara.
Izlazak na burzu zaustavljen je 2024.
Studenac je 28. studenoga 2024. službeno objavio da ne nastavlja inicijalnu javnu ponudu dionica. Društvo i glavni prodavatelj odluku su obrazložili nepovoljnim tržišnim okolnostima. Uprava je istodobno poručila da ostaje pri planovima otvaranja trgovina i akvizicija u Hrvatskoj i Sloveniji te ostavila mogućnost budućeg povratka burzovnim planovima. Izvor: službeno priopćenje o zaustavljanju IPO-a.
Vlasnički kapital i kredit imaju različitu ulogu: izdavanje novih dionica može osigurati sredstva bez obveze njihove otplate kao zajma, dok financiranje dugom donosi ugovorene obveze vraćanja. Otkazivanje IPO-a zato je relevantno za razumijevanje financijske strategije. Samo po sebi, međutim, ne dokazuje uzrok svih kasnijih poteškoća.
Financijski paket od 300 milijuna eura i projekt EBRD-a
U zasebnoj službenoj objavi Studenac je izvijestio da je osigurao paket od 300 milijuna eura za refinanciranje dugoročnih obveza i nastavak razvoja. Transakciju je predvodila banka Pekao, uz druge institucije, među kojima su Zagrebačka banka, OTP Banka, mađarski OTP Bank i poljski PZU. Kompanija je kao namjene navela otvaranje trgovina i nova preuzimanja. Izvor: Studenac.
EBRD na svojoj projektnoj stranici opisuje dugoročni kredit Studencu od 70 milijuna eura, s datumom odobrenja 11. lipnja 2025. Namijenjen je poboljšanju poslovanja, obnovi mreže, akvizicijama i refinanciranju. Projektna dokumentacija spominje i energetsku učinkovitost trgovina te digitalizaciju i automatizaciju. Izvor: EBRD.
Navedene iznose ne treba automatski zbrajati s dugom iz godišnjeg izvještaja. Financijski paket može uključivati zamjenu ranijih kredita, više sudionika ili sredstva koja se povlače postupno. Bez usklađivanja obuhvata i datuma takav bi zbroj mogao dvaput uračunati iste obveze.
Nova faza poslovanja i promjena financijskog direktora
Nadzorni odbor je 14. rujna 2026. imenovao Mikolaja Chruszczewskog članom Uprave i glavnim financijskim direktorom. Naslijedio je Michala Halwu. U objavi sljedećeg dana Studenac naglašava bolje korištenje potencijala već izgrađene mreže i unapređenje poslovanja.
Predsjednik Uprave Michał Senczuk promjenu je predstavio kao dio prilagodbe prioriteta nakon intenzivnog rasta. Kompanija navodi da novi direktor ima više od 20 godina iskustva u financijama i operativnom upravljanju, uključujući refinanciranje tvrtki u vlasništvu investicijskih fondova. Izvor: Studenac o imenovanju.
To je službeno navedeni smjer uprave, ali nije dokaz da su svi problemi riješeni. Urednički zaključak jest da naglasak na postojećoj mreži otvara pitanje koliko će budući rezultati ovisiti o učinkovitosti trgovina, upravljanju zalihama i troškovima, a koliko o novom širenju.
Što to znači za radnike, dobavljače i kupce
Za zaposlenike je najvažnija predvidljivost poslovanja i isplate plaća. Za dobavljače su presudni rokovi naplate i sigurnost nastavka suradnje. Kupcima je važno hoće li trgovine biti opskrbljene i dostupne. Financijske poteškoće velikog trgovca zato nisu samo pitanje vlasnika i banaka.
To su područja mogućeg rizika, a ne tvrdnja da su plaće zaustavljene, isporuke prekinute ili zatvaranja najavljena. Za takve zaključke potrebni su konkretni dokazi. Ni sama veličina trgovačke mreže ne jamči stabilnost: presudno je može li poslovanje redovito stvarati dovoljno novca za svoje obveze.
Što je potvrđeno, a što još zahtijeva odgovor
Potvrđeni su Finini pokazatelji poslovnog rezultata, službena odluka o zaustavljanju IPO-a, objave o financiranju i imenovanje novog financijskog direktora. Navodi o kašnjenjima i revizorskom upozorenju u ovom se članku oslanjaju na Novi list. Taj list navodi da do zaključenja svojeg teksta nije dobio tražene odgovore kompanije.
Status računa zasebno je provjerljiva činjenica. Fina navodi da Jedinstveni registar računa sadrži javne podatke o računima poslovnih subjekata, uključujući status blokade. Ovaj članak nije potvrda blokade na temelju aktualnog izvatka iz tog registra. Izvor: Fina o Jedinstvenom registru računa.
Ključni odgovor tek trebaju dati aktualni dogovori s vjerovnicima i rezultati poslovanja: može li Studenac stabilizirati novčani tok i pretvoriti izgrađenu mrežu u održivu zaradu? Rast prihoda važan je pokazatelj, ali bez sposobnosti urednog podmirivanja obveza nije dovoljan.
Izvor: www.index.hr
Komentari
BOŽINOVIĆ: VIŠE OD 95 POSTO ILEGALNIH MIGRANATA DOLAZI IZ SMJERA BiH. DRŽAVA MORA DRŽATI CRTU
KORČULA: VANDALI OŠTETILI MURAL NICOLIERU, TORCIDA OBNOVILA. ISTI RUKOPIS KAO U ZAGREBU
JAVNI NOVAC ZA ANTIHRVATSKU PROPAGANDU: TERŠELIČ NA PUPOVČEVOJ VIDI
VELIKOSRPSKA I VELIKOIZRAELSKA PROPAGANDA PROTIV HRVATSKE: GREIF, 700.000 I BATINA IZ BEOGRADA
