UDARNO
TEHNOLOGIJA

HRVATSKA DOBIVA PRVI AI CENTAR: Stiže nova era digitalnog suvereniteta

Hrvatska ulazi u europski AI oblak. Vlada je potpisala ugovor o izgradnji prvog nacionalnog AI centra vrijednog 300-500 milijuna eura. Stotine novih radnih mjesta za visokokvalificirane stručnjake.

Narodni Reporteri· 30. tra 2026. u 09:25· 👁 0
HRVATSKA DOBIVA PRVI AI CENTAR: Stiže nova era digitalnog suvereniteta
Foto: Narodni Reporteri

Naslovna slika

Što se točno gradi?

Prema neslužbenim informacijama do kojih je došao 24sata, riječ je o velikom podatkovnom centru opremljenom tisućama najsnažnijih grafičkih procesora (GPU) namijenjenih treniranju AI modela. Centar će se nalaziti u Zagrebačkoj županiji, a lokacija bi trebala biti objavljena u sljedećih nekoliko tjedana.

Projekt je rezultat javno-privatnog partnerstva između Vlade RH, nekoliko domaćih tehnoloških tvrtki i jednog velikog europskog ulagača čije se ime još drži u tajnosti dok se ne završe zadnji pregovori.

Server room

Zašto sada?

Europa je nakon talijanske krize s AI regulatorima i američkih sankcija tehnološkim kompanijama pojačano krenula u smjeru izgradnje vlastite AI infrastrukture. Njemačka, Francuska i Nizozemska već imaju velike nacionalne AI programe, a sada se pridružuje i Hrvatska.

Ključni razlog je i globalni nedostatak računalnih čipova — tko god sagradi AI infrastrukturu danas, imat će stratešku prednost u sljedećem desetljeću.

Tko će sve koristiti taj centar?

1. Državne institucije — za sigurnu obradu podataka građana bez slanja u inozemne oblake. To znači da bi osobni podaci iz sustava poput porečne uprave, zdravstvenog sustava ili socijalnih službi ostajali unutar EU.

2. Sveučilišta i istraživački centri — za razvoj AI modela na hrvatskom jeziku, robotike, medicine i klimatskog modeliranja. Stručnjaci s PMF-a i FER-a već su najavili suradnju.

3. Privatni sektor — tvrtke će moći unajmiti računalnu moć centra za razvoj vlastitih AI rješenja.

Investicija

Koliko to košta i tko plaća?

Prema izvorima upućenim u pregovore, riječ je o iznosu između 300 i 500 milijuna eura u prvoj fazi. Vlada bi trebala sudjelovati s oko 30 posto sredstava, dok bi ostatak došao iz EU fondova i privatnih ulagača.

Vlada je inzistirala da ugovori sadrže klauzulu o nacionalnom vlasništvu nad najmanje 51 posto infrastrukture.

Reakcije iz političkog svijeta

Premijer je na jučerašnjoj konferenciji za medije rekao da je ovo "povijesni dan za Hrvatsku" i "dokaz da smo sposobni graditi infrastrukturu 21. stoljeća".

No oporba je opreznija. Iz Kluba zastupnika SDP-a stigla je izjava u kojoj se pita "zašto smo tolike godine čekali" i traži transparentnost ugovora.