22 članice EU, uključujući Hrvatsku, traže hitan odgovor na migrantsku krizu u Ceuti

Čelnici 22 države članice Europske unije, uključujući Hrvatsku, uputili su zajedničko pismo vrhu europskih institucija tražeći hitan i jedinstven odgovor na nedavne događaje na vanjskoj granici u španjolskoj enklavi Ceuti. Inicijativu su pokrenule Italija i Danska, a među potpisnicima je i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Pismo je upućeno predsjednicima Europskog vijeća, Europske komisije i Vijeća EU-a, a njime se traži hitno sazivanje videokonferencije ministara unutarnjih poslova radi procjene stanja i dogovaranja koordiniranih mjera. Cilj je, stoji u priopćenju talijanske vlade, spriječiti nekontrolirane ilegalne prelaske, suzbiti krijumčarske mreže i ukloniti čimbenike koji potiču nove dolaske migranata.

Potpisnici izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog situacije u Ceuti, ocjenjujući da je nedavna presuda španjolskog Vrhovnog suda iskorištena za pokretanje pritiska na granicu i zloupotrebu europskog sustava azila. U pismu se naglašava da je dužnost čelnika EU-a učinkovito suzbijati ilegalne migracije, uključujući jačanje vanjskih granica i ukidanje politika koje potiču nove dolaske, poput masovne legalizacije statusa ilegalnih migranata.

Državnici upozoravaju da se ne smije dopustiti dojam kako je nezakonit ulazak u Europsku uniju moguć niti da se on naknadno može pretvoriti u legalan boravak. Takva bi percepcija, tvrde, potaknula nove pokušaje i dodatno narušila povjerenje u zajedničku migracijsku politiku, na štetu svih članica.

Od irskog predsjedništva Vijećem EU-a traži se hitno sazivanje izvanredne videokonferencije ministara unutarnjih poslova na kojoj bi se dogovorila brza mobilizacija raspoloživih instrumenata Unije, potpora Španjolskoj u ponovnoj uspostavi kontrole granice te pojačana uloga Frontexa i suradnje s Marokom.

Iako u pismu stoji da zasad nisu zabilježena neovlaštena sekundarna kretanja migranata prema ostatku Europe, potpisnici, među njima i Hrvatska, ponavljaju spremnost poduzeti sve mjere u skladu s pravom Unije radi zaštite javnog reda, uključujući mogućnost jačanja ili ponovnog uvođenja kontrola na unutarnjim granicama.

Slučaj Ceute još je jednom pokazao koliko je krhak europski sustav upravljanja migracijama kad se nađe pod stvarnim pritiskom, te da bez odlučne zaštite vanjskih granica nijedna članica, pa ni Hrvatska, ne može biti sigurna da će ostati izuzeta od posljedica.