DZS: Hrvatska mladež najdulje u EU ostaje kod roditelja, čak 89 posto živi s njima

Mladi u Hrvatskoj u prosjeku najkasnije u cijeloj Europskoj uniji napuštaju roditeljski dom, s 31,5 godina, a čak 89,1 posto osoba u dobi od 16 do 29 godina i dalje živi s roditeljima. Riječ je o najvišem udjelu u EU, objavio je Državni zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana mladih, koji se obilježava 12. kolovoza. Uz Hrvatsku, pri vrhu ljestvice su Grčka i Slovačka, gdje mladi dom napuštaju u prosjeku s 30,9 godina, te Španjolska i Italija sa 30,2 godine.

Prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova iz 2021. godine, osobe u dobi od 15 do 29 godina činile su 15,8 posto ukupnog stanovništva Hrvatske. Dva desetljeća ranije, taj je udio bio znatno veći i iznosio je 20,3 posto, što govori o demografskom starenju hrvatskog društva.

Unatoč tome, DZS bilježi i pozitivan trend na tržištu rada. Stopa zaposlenosti osoba u dobi od 15 do 29 godina u Hrvatskoj je od 2015. do 2025. porasla s 35,5 na 43,6 posto, dok je na razini Europske unije rast bio blaži, s 44,7 na 49 posto. Istovremeno je stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj u istom razdoblju pala s visokih 29,8 posto na 12,7 posto, dok je pad na razini EU-a bio manji, s 17,6 na 11,7 posto.

Iseljavanje mladih ostaje izražena tema. Od ukupno 37.485 osoba koje su se 2025. godine odselile iz Hrvatske, njih 11.232, odnosno 30 posto, bilo je u dobi od 15 do 29 godina. Deset godina ranije mladi su činili 27,4 posto svih odseljenih osoba, što pokazuje da udio mladih među iseljenima raste.

Kada je riječ o obrazovanju, DZS ističe da je među osobama u dobi od 20 do 29 godina u Hrvatskoj samo 2,7 posto onih kojima je osnovna škola najviši stupanj obrazovanja, dok je prosjek EU-a 13,6 posto. Udio mladih sa završenom srednjom školom u Hrvatskoj iznosi čak 70 posto, naspram 54,1 posto na razini EU-a. S druge strane, udio visokoobrazovanih mladih u Hrvatskoj je 27,3 posto, nešto niži od prosjeka EU-a koji iznosi 32,3 posto.

Međunarodni dan mladih obilježava se od 2000. godine na temelju rezolucije Opće skupštine Ujedinjenih naroda iz 1999. godine, a ovogodišnji slogan glasi "Različiti konteksti, zajedničke težnje". DZS naglašava da mladi, bez obzira na životne okolnosti, dijele slične težnje prema kvalitetnijem obrazovanju, boljim prilikama za zapošljavanje i većoj uključenosti u društvo.

Podaci otvaraju pitanje zašto hrvatska mladež, unatoč rastu zaposlenosti i padu nezaposlenosti, i dalje najdulje u Europskoj uniji ostaje u roditeljskom domu prije osamostaljenja, čime se posredno postavlja pitanje dostupnosti stanovanja i troškova života mladih obitelji u Hrvatskoj.