Akrap: nismo u ratu s Rusijom, ali Rusija je u ratu s nama. Litva, Danska, Nizozemska isti dan

Prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ Gordan Akrap na RTL-u je sažeo ono što europske elite još nerado izgovaraju: „Mi nismo u ratu s Rusijom, ali Rusija je u ratu s nama i radi sve da nas podijeli, da nas zavadi i da nanese političke, sigurnosne i gospodarske štete. Ono što se vidi tek je vrh ledenog brijega, a to će trajati vrlo dugo.“ Izjava dolazi ujutro nakon niza incidenata: ostaci drona s eksplozivom kod litavskog Kaunasa, ruska fregata i signalne rakete prema danskom helikopteru, sabotaže na nizozemskim prugama na Dan demokracije. Hrvatska nije daleko od te karte. Hibridni rat ne traži deklaraciju. Traži podjelu.

Litva, Danska, Nizozemska: isti dan, isti obrazac

NATO-ovi borbeni avioni sinoć su oborili dron koji je došao iz smjera Bjelorusije i nosio eksplozivnu napravu. Talijanski ministar obrane Guido Crosetto rekao je da su, kao i prije mjesec dana, talijanski piloti intervenirali protiv letjelice koja je najvjerojatnije ruska. Litavski ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys pozvao je na razgovore u EU-u i NATO-u. U Danskoj je pozvan ruski veleposlanik zbog ponašanja fregate. U Nizozemskoj su na desecima lokacija poremećeni cestovni i željeznički promet; premijer Rob Jetten govori o ozbiljnoj sabotaži s ciljem narušavanja funkcioniranja društva.

Moskva istodobno javlja o patrolnim letovima bombardera iznad Barentsova i Norveškog mora. Lavrov poručuje da specijalna vojna operacija neće stati zbog pregovora. To nije pozadinska buka. To je pritisak na živce, infrastrukture i koheziju saveza.

Akrap: vrh ledenog brijega i tko izvodi diverzije

Akrap upozorava da Europa treba represivnim službama omogućiti napadačke sposobnosti u digitalnom svijetu te udariti na financije, uključujući zamrznutu rusku imovinu. Oprezan je prema jednostavnim rješenjima tipa potpune zabrane viza za sve Ruse. Kaže da analize posljednjih godina pokazuju da velik broj sabotera i diverzanata na europskom tlu dolazi iz Srbije ili su srpski državljani, Bjelorusi, ili Rusi koji putuju s ukrajinskim putovnicama. To je neugodna, ali važna napomena za Hrvatsku: hibridna mreža koristi identitete, dokumente i regionalne kanale, ne samo ruski pasoš.

Za Zagreb to znači jačanje kontraobavještajnog rada, kontrole dokumenata i suradnje s saveznicima bez naivnosti. Već su objavljivane priče o Srbiji kao čvorištu za jednokratne agente i sabotaže u Europi. Akrapova teza uklapa se u taj mozaik.

Što to znači za Hrvatsku

Hrvatska je članica NATO-a i EU-a, ali i država s iskustvom agresije, propagandnog rata i instrumentalizacije manjinskih i regionalnih tema. Hibridni napad ne mora biti dron nad Zagrebom. Može biti sabotaža, dezinformacija, pritisak na energetiku, poticanje unutarnjih podjela. Dok Možemo u metropoli relativizira sigurnosne prioritete, profesionalna obrambena zajednica govori jezikom koji građani moraju čuti: rat već traje, samo nije deklariran.

Vlada i institucije moraju držati liniju s saveznicima, ulagati u domovinsku sigurnost i ne dopustiti da se debata svede na kulturni rat dok netko reže kabele i testira zračni prostor. Politika smije kritizirati mjere. Ne smije zaspati.

Dug rat i cijena iluzije

Akrap kaže da će ovo trajati vrlo dugo. To je najvažnija rečenica. Tko očekuje brzi dogovor i povratak na 2019., griješi. Europa mora graditi otpornost: energija, granice, cyber, sabotaže, pravosuđe. Hrvatska mora biti subjekt, ne statist. Narodni Reporteri stoje uz jasnu dijagnozu: Rusija vodi hibridni rat protiv Europe. Tko to poriče, olakšava posao napadaču.

U praksi to znači i jasnu javnu komunikaciju. Građani moraju znati da sabotaža, dron ili dezinformacija nisu „incident bez konteksta“. Oni su alat. Kad Akrap kaže da je vidljivo tek vrh ledenog brijega, poruka je da institucije moraju raditi ispred naslova, ne iza njih. Hrvatska je preživjela agresiju i propagandni rat. Ne smije sada zaboraviti lekciju zbog udobnosti mira.