EU: 700 tisuća hektara u pepelu. Zovko: Brač i Omiš nisu lokalni folklor

U Europskoj uniji 2026. izgorjelo je 700 tisuća hektara. Šesnaest država imalo je iznadprosječne požare. Povjerenica Hadja Lahbib u Europskom parlamentu iznijela je i račun: šteta od toplinskih valova, suša i požara već 28,3 milijarde eura. Poljoprivreda je pod najvećim pritiskom. Hrvatska zastupnica Željana Zovko podsjetila je na Omiš, Lokvu Rogoznicu i Brač. To nije lokalni folklor. To je test civilne zaštite.

Narodni Reporteri ne kupuju zelenu estetiku kao zamjenu za vatrogasce. Država koja ne gasi vatru na terenu, a u gradu raspravlja o bambusovim čašama, gubi prioritet. Kapacitet, prevencija i brzina raspoređivanja nisu ideologija. To je suverenost. Ljeto 2026. to je napisalo vatrom, ne komunikacijskom strategijom.

Brojke iz Bruxellesa

Nakon najtoplijeg ljeta otkako postoje službena mjerenja, parlament je raspravljao o lekcijama ljeta 2026. Lahbib je rekla da je EU odgovorio na svih deset poziva za pomoć unutar Unije i dva izvan Europe: 40 puta zračnim snagama i 18 timova na terenu s 777 vatrogasaca iz 14 zemalja. Trenutno raspoloživo: 18 zrakoplova i pet helikoptera, od kojih je jedan po prvi put u potpunosti financiran europskim novcem.

Najavljen je vatrogasni centar na Cipru za mediteransko područje, sa šest kanadera i poligonima za obuku. EFFIS i dalje daje satelitska predviđanja i praćenje uživo. Reforma Mehanizma Unije za civilnu zaštitu u sljedećem višegodišnjem okviru predviđa gotovo 11 milijardi eura. Novac nije magija. Treba ga pretvoriti u sate leta i obučene ekipe prije sezone, ne nakon crnih naslova.

Hrvatska mora znati svoj udio u tom sustavu: koliko kanadera, koliko rezervi, koliko lokalnih zapovjedništava može primiti pomoć u prvom satu. Bez tog inventara europski press ostaje dekor.

Zovko: od reakcije ka pripravnosti

Željana Zovko, potpredsjednica međugrupe za otpornost i civilnu zaštitu, rekla je da EU mora ići od reagiranja nakon katastrofe prema sustavu prevencije, pripravnosti i brzog raspoređivanja. Požari u Hrvatskoj navedeni su kao konkretan pokazatelj zašto civilna zaštita mora biti dio europske sigurnosti, ne samo ekološki slogan.

Podržala je i snažnije povezivanje vatrogasnih zajednica te osnivanje europske udruge vatrogasaca u Berlinu. Poruka je jasna: politiku ne grade samo institucije. Grade je ljudi koji prvi stoje na crti vatre. Iskustvo hrvatskih vatrogasaca mora ući u odluke o kapacitetima. Tko ih sluša tek kad dim stigne do kamere, kasni.

Brač, Omiš i lažni prioriteti

Dok Mediteran gori, dio zagrebačke politike još prodaje moralne gestove o jednokratnoj plastici. Grad koji ne rješava otpadni nered, a uči planet o slamkama, nije ozbiljan partner u civilnoj zaštiti. Možemo estetika voli fotografiju. Vatrogasac voli vodu, zrakoplov i vrijeme.

Hrvatska mora tražiti tvrde kapacitete: zrakoplove, helikoptere, obuku, brze koridore pomoći. Ne nove lekcije o osjećajima. Suverenizam ovdje znači držati teritorij i ljude na njemu, ne prepustiti ljeto pepeo i zimu račun. Otoci i obala nisu kulisa za bruxelleske govore. To su mjesta gdje žive birači i gdje gori suha vegetacija.

Što tražiti dalje

Prvo: nacionalni inventar pripravnosti, ne samo europski press. Drugo: ulaganje u domaće vatrogasne snage koje EFFIS i UCPM nadopunjuju, a ne zamjenjuju. Treće: prekid s politikom koja ekološki marketing stavlja ispred gorenja hektara. Četvrto: javni rokove za nabavu i održavanje zračne flote, bez magle.

Sedamsto tisuća hektara nije metafora. To je pepeo. Zovko je imenovala hrvatski dio te karte. Neka Sabor i vlade država članica slušaju vatrogasce više nego lobije koji vole konferencije. Jer vatra ne čeka PowerPoint.

Izvor: narod.hr / HRT.