MVEP pozvao ruskog veleposlanika: Zagreb osudio hibridne incidente, Nurizade sve odlučno negirao

ZAGREB – Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u srijedu je na razgovor pozvalo ruskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj Aleksandra Nurizadea. U priopćenju objavljenom u četvrtak MVEP je jasno osudio niz sigurnosnih incidenata u državama članicama Europske unije i intenziviranje ruskih hibridnih aktivnosti u regiji, piše Večernji list pozivajući se na Hinu. Riječ je o diplomatskom koraku koji Hrvatska ne čini radi protokola, nego radi poruke: suverenitet i teritorijalni integritet članica Unije nisu pregovaračka stavka.

Prema službenom stavu MVEP-a, Nurizade je pozvan „kako bi mu se iskazalo stajalište u vezi niza sigurnosnih incidenata u državama članicama EU koji uključuju povrede zračnog prostora i teritorijalnih voda i incidente povezane s dronovima u Rumunjskoj, Litvi, Poljskoj, Njemačkoj i Danskoj“. To nije apstraktna zabrinutost. Radi se o konkretnim događajima na istočnoj i sjevernoj flanki Unije, u trenutku kada se hibridni pritisak više ne može tretirati kao usputna buka u medijima.

Što je Zagreb prenio veleposlaniku

Ruskom veleposlaniku prenesena je i „osuda intenziviranja hibridnih aktivnosti i kršenja međunarodnog prava, koje potencijalno mogu imati ozbiljne i dalekosežne posljedice za regionalnu sigurnost“. MVEP je Rusiju pozvao da poštuje suverenitet i teritorijalni integritet država članica EU te da poduzme mjere kako bi spriječila daljnje rizike za sigurnost europskog prostora.

U istom je priopćenju naglašeno da daljnje pogoršanje odnosa s Rusijom nije u interesu nijedne zemlje, posebno s obzirom na moguće mirovne pregovore o okončanju agresije na Ukrajinu. Poruka je dvostruka: Hrvatska ne traži eskalaciju radi eskalacije, ali neće ni normalizirati ponašanje koje urušava osnovna pravila međunarodnog poretka. Diplomacija bez crvene crte nije diplomacija, nego kapitulacija pred silom.

Za malu državu na jugoistoku Europe takav stav nije luksuz. Hrvatska je članica NATO-a i EU-a, ima iskustvo rata i okupacije, te razumije što znači kada se tuđi zračni prostor, luke ili energetska infrastruktura tretiraju kao poligon. Zato je važno da Zagreb glasno i precizno govori o hibridnim prijetnjama, umjesto da ih relativizira kao „nesporazume“ ili medijske ekstravagancije.

Što je odgovorilo rusko veleposlanstvo

U priopćenju ruskog veleposlanstva u Zagrebu navodi se da je Nurizade odlučno negirao optužbe i nazvao ih nedokazanima. Kazao je da se radi o koordiniranoj provokaciji usmjerenoj prema daljem degradiranju odnosa s Rusijom. Rekao je da mu je žao „što hrvatska strana povlađuje kijevskom režimu i njegovim stranim pokroviteljima koji su zainteresirani za nastavak sukoba“.

Takav jezik nije nov. Formula „provokacija“, „nedokazano“ i „kijevski režim“ standardni je repertoar ruskog diplomatskog aparata kad se suoči s konkretnim optužbama. Problem za Zagreb nije u tome što veleposlanik ima pravo na odgovor. Problem je u tome što se ozbiljne sigurnosne incidente u više EU država pokušava svesti na navodnu medijsku zavjeru, umjesto na odgovornost države koja vodi agresorski rat i širi sivu zonu hibridnog djelovanja.

Nurizade je, prema istom priopćenju, istaknuo i da je svaki objekt na ukrajinskom području, odnosno željeznička čvorišta i vozni park „koji su angažirani u prijevozu tereta u interesu ukrajinske vojske, legitiman cilj ruske vojske“. Ta rečenica nije usputna. Ona potvrđuje logiku u kojoj se civilna i logistička infrastruktura tretira kao vojni cilj čim se može povezati s obrambenim naporima napadnute države. To je jezik sile, ne jezik međunarodnog prava.

Zašto hibridni pritisak nije „tuđi problem“

Incidenti s dronovima, povrede zračnog prostora i pritisak na teritorijalne vode više nisu izolirani događaji na karti Europe. Rumunjska, Litva, Poljska, Njemačka i Danska navedene su upravo zato što se obrazac ponavlja. Hibridne aktivnosti namjerno ostaju ispod praga otvorenog vojnog sukoba: dovoljno da zastraše i umore, nedovoljno da automatski aktiviraju puni odgovor. Upravo zato su opasne.

Za Hrvatsku je relevantno i regionalno okruženje. Zapadni Balkan i Jadran nisu imuni na propagandu, kibernetičke upade, pritisak na luke i energetiku te pokušaje da se javnost zbunjuje paralelnim narativima. Kad MVEP poziva veleposlanika, to nije samo poruka Moskvi. To je i signal domaćoj javnosti da država prati obrazac, a ne samo pojedinačne naslove.

Suverenistička linija ovdje je jednostavna: Hrvatska mora štititi vlastiti prostor i stajati uz saveznike čiji zračni prostor i vode već trpe pritisak. To ne znači slijepo slijediti svaku bruselsku formulaciju. Znači odbiti tezu da je „mir“ moguć ako se agresoru dopusti da hibridnim sredstvima testira granice dok se diplomatski stol koristi kao zastor.

Što dalje očekivati

Diplomatski razgovor sam po sebi ne zaustavlja dronove ni povrede zračnog prostora. Ali on postavlja trag: Hrvatska je službeno rekla što smatra neprihvatljivim. Sljedeći koraci ovise o tome hoće li se slični incidenti nastaviti i hoće li Unija odgovoriti koordinirano, sankcijama, jačanjem PESCO/NATO mehanizama i boljom zaštitom kritične infrastrukture.

Za Zagreb je ključno ostati dosljedan: osuditi kršenje međunarodnog prava, tražiti poštivanje suvereniteta članica EU i ne prihvatiti okvir u kojem se hrvatski stav proglašava „povlađivanjem“ samo zato što ne prihvaća rusku verziju rata protiv Ukrajine. Suverenitet se ne brani izlikama. Brani se jasnim riječima i spremnošću da se te riječi potkrepe politikom.

Izvor: Večernji list / Hina, 17. rujna 2026.