Bajakovo: Srbin u kavomatu skrivao 40.000 eura, carina mu dala 12.000 kazne

Na graničnom prijelazu Bajakovo u utorak je državljanin Srbije, vozač autobusa srbijanskih registarskih oznaka, pokušao u carinsko područje Europske unije unijeti 40.000 eura sakrivene u aparatu za kavu u putničkom dijelu vozila. Carinici i granični policajci otkrili su gotovinu; Carinska uprava izdala mu je prekršajni nalog kao stranoj fizičkoj osobi i novčanu kaznu od 12.000 eura, piše Jutarnji list u izvještaju Hajdi Karakaš Jakubin od 17. rujna 2026. u 07:58.

Vozač nije ispunio obvezu prijave unosa gotovine Carinskoj upravi odnosno Graničnoj policiji. Tu je dužnost, prema članku 41. Zakona o deviznom poslovanju, bio dužan obaviti elektronički ili pismeno putem obrasca za prijavu gotovine. Umjesto toga, kako piše Jutarnji, računao je da će aparat za kavu proći neprimijećen. Nije prošao.

Što je carina našla i kako je kaznila

Postupak je, prema Carinskoj upravi, završio prekršajnim nalogom i kaznom od 12.000 eura. Iznos skrivenih 40.000 eura dovoljno je velik da kazna ne izgleda kao sitniš, ali i dovoljno malen da pokaže kako krijumčarenje gotovine na hrvatskoj vanjskoj schengenskoj granici nije teorija. To je praksa. Bajakovo je ulaz u EU. Tko tamo krije gotovinu, ne krije je od lokalne općine. Krije je od carinskog područja Unije.

Jutarnji navodi da su iskusni carinici i policajci u prostoru autobusa pregledali i aparat za kavu. Otkrivanje nije rezultat slučajnog prolaza. Rezultat je kontrole. U vremenu u kojem se u javnom prostoru Hrvatske često čuju lekcije o „otvorenim granicama“ i „mekoj“ politici prema istoku, ovaj slučaj pokazuje što se događa kad država još ima carinike koji znaju gledati.

Gotovina iz Srbije i pritisak na hrvatsku granicu

Vozač je došao iz Srbije, s tablicama te države, kao vozač autobusa. Put nije turistička anegdota. To je uobičajeni koridor kretanja ljudi, robe i novca prema Hrvatskoj i dalje u EU. Kad se 40.000 eura sakrije u kavomatu, poruka je jasna: netko smatra da je rizik otkrivanja manji od koristi. Carina je taj izračun poništila.

Hrvatska je članica Schengena i vanjska granica Unije prema Srbiji. To nije samo diplomatski status. To je operativna odgovornost: kontrola putnika, robe i gotovine. Svaki uspješan pokušaj krijumčarenja ohrabruje sljedeći. Svaki uhvaćeni pokušaj šalje signal da granica nije dekor.

Možemo i SDP o granicama, carina o stvarnosti

U političkom prostoru Zagreba Možemo i SDP često govore o migracijama, „ljudskim pravima“ i mekšem tonu prema vanjskim granicama Unije. Istodobno, na Bajakovu carinici vade eure iz kavomata. Te dvije slike ne idu zajedno. Jedna je predavanje. Druga je popis gotovine i prekršajni nalog.

Narodni Reporteri ne tvrde da je svaki putnik iz Srbije krijumčar. Tvrde da je sustavna kontrola granice uvjet suvereniteta. Kad država oslabi carinu i graničnu policiju, ne dobiva „otvoreno društvo“. Dobiva otvoreni kanal za gotovinu, robu i ljude koji ne žele biti prijavljeni. Ovaj slučaj nije ideologija. To je činjenica s Bajakovog asfalta.

Zašto je ovaj slučaj vizualan i važan

Aparat za kavu kao skrovište zvuči kao detalj iz kriminalističkog filma. U stvarnosti je to jeftina improvizacija. Carinici su je prepoznali. Kazna od 12.000 eura nije kraj svake priče o krijumčarenju, ali jest jasan znak: prijava gotovine nije formalnost. Zanemarivanje članka 41. Zakona o deviznom poslovanju ima cijenu.

Hrvatska granica prema Srbiji i dalje je pod pritiskom. Dio pritiska dolazi od migracija, dio od sive ekonomije i prijenosa gotovine. Dok se u Saboru i na Twitteru vode rasprave o „vrijednostima“, na Bajakovu se broje sakrivene novčanice. Preferiramo carinike koji broje od političara koji predaju.

Carinska uprava i granična policija na Bajakovu nisu turistička atrakcija. One su posljednja linija prije ulaska u schengenski prostor. Kad vozač iz Srbije sakrije 40.000 eura u kavomatu, ne testira samo sreću. Testira sustav. Sustav je ovaj put odgovorio prekršajnim nalogom i kaznom. Pitanje za politiku ostaje: hoće li Zagreb i dalje imati snage držati tu liniju, ili će je omekšati predavanjima o granicama koja dobro zvuče na panelima, a loše na asfaltu?

Izvor: Jutarnji list, Hajdi Karakaš Jakubin, 17. rujna 2026.