Udruge bliske Možemo trljaju ruke: Tomašević im u 2026. daje više nego lani

Gradonačelnik Tomislav Tomašević i vlast Možemo krajem prošle godine donijeli su Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2026. Ukupna sredstva za kulturu rastu s 130.559.700 na 148.956.600 eura. U fokusu nije samo ukupni kolač, nego linija za korisnike kojima Grad nije osnivač: ondje gdje sjede i udruge bliske Možemo.

Za tu kategoriju Tomašević je za 2025. predvidio 13.595.000 eura, a za 2026. 14.584.000 eura. Povećanje iznosi 989.000 eura, ili 7,28 posto. U 2024. na istoj liniji stajalo je 12.356.600 eura. Trend je jasan: udrugama nezavisne kulture primanja iz proračuna kontinuirano rastu. Treća godina zaredom, isti smjer.

Posebni pozivi: skok od 23 posto

Za gotovo sve kulturne djelatnosti korisnika kojima Grad nije osnivač izdvajanja blago rastu. Pad bilježi samo muzejska djelatnost udruga. Drastičan skok ide na ostale posebne javne pozive u kulturi: s 2.800.000 eura u 2025. na 3.450.000 eura u 2026., rast od 23,2 posto.

U službenom jeziku ti pozivi pokrivaju mlade umjetnike, ali i kulturu različitih zajednica, interkulturnu razmjenu, olakšavanje kulturne integracije i povezivanje s lokalnim stanovništvom. U prijevodu: migranti, strani radnici, nacionalne manjine i LGBT projekti. Možemo to zove inkluzijom. Porezni obveznik vidi prioritet koji se ne poklapa s kvarovima na vodovodu, školama i smradom s Jakuševca.

Više prijava, više novca, isti krug

Broj prijava na godišnji javni poziv porastao je s 2027 na 2367. Uveden je i posebni poziv za višegodišnje institucionalne potpore neprofitnim organizacijama. Formalno, natječaji postoje. Politički, pitanje je tko godinama prolazi i tko dobiva institucionalni status.

Program za 2025. financirao je 35 gradskih ustanova, četiri u suosnivaštvu, Pučko otvoreno učilište i brojne organizacije kojima Grad nije osnivač. U 2026. kolač je veći. Veći kolač ne znači pravedniju raspodjelu. Znači jači poticaj istom ekosustavu koji je Možemo iznjedrio iz aktivističkih krugova. To nije teorija zavjere. To je čitanje proračunske linije uz političku kartografiju grada.

Što rast 989 tisuća eura stvarno znači

Gotovo milijun eura više za nezavisne nije sitnica. To su plaće, honorari, najmovi, festivali i mreža lojalnosti. Dok Grad obećava racionalizaciju, kulturna linija za udruge raste. 2024., 2025., 2026. Brojke ne lažu. Zagreb ima pravo financirati kulturu. Zagreb nema pravo pretvarati kulturu u stranački redistributivni kanal.

Kad ista vlast koja je došla na priči o raskidu s klijentelizmom povećava transfer udrugama iz vlastitog ideološkog kruga, riječ nezavisno gubi smisao. Nezavisnost se ne mjeri brojem prijava. Mjeri se time može li udruga preživjeti bez političkog pokroviteljstva. Ovdje pokroviteljstvo raste.

Jakuševac čeka, udruge slave

Dok stanovnici južnog Zagreba žive uz odlagalište, Program kulture za 2026. šalje poruku: prvo scene, pa komunala. Možemo može govoriti o zelenom gradu. Proračun govori o zelenom novcu za svoje. Građani koji plaćaju račune i dalje čekaju da netko trlja ruke oko njihovih problema, ne oko grantova.

Proračun kao politički alat

Povećanje od gotovo milijun eura na liniji korisnika kojima Grad nije osnivač nije administrativni detalj. To je politička poruka mreži koja živi od poziva. Posebni pozivi s rastom od 23 posto dodatno usmjeravaju novac prema ideološkim prioritetima Možemo. Kultura postaje kanal, ne samo sadržaj.

Građani imaju pravo pitati zašto se ista vlast koja rezove pravda drugim korisnicima ovdje ponaša kao sponzor. Odgovor nije u umjetničkoj slobodi. Odgovor je u političkoj ekonomiji: tko financira, taj oblikuje scenu. Tko oblikuje scenu, taj oblikuje biračku bazu.

Narodni Reporteri bilježe podatke iz gradskog programa i analize koju je javnosti otvorio narod.hr. Zaključak je jednostavan. Udruge bliske Možemo u 2026. mogu trljati ruke. Tomašević im sprema više nego lani. To nije kulturna politika. To je politička ekonomija vlasti.