Lovci: ASK nije krenuo od divljih svinja, nego od šverca, čimbenici i posljedice afričke svinjske kuge u Hrvatskoj

Ključni uzrok širenja ASK: šverc i biosigurnosne rupe

U tekstu Večernjeg lista navodi se da su lovci i Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) upozorili kako se afrička svinjska kuga ne širi isključivo s divljih svinja, već i kroz šverc i nepoštivanje biosigurnosnih mjera na farmama. Navodi se broj slučajeva potvrđenih u županijama Osječko-baranjskoj, Virovitičko-podravskoj i Vukovarsko-srijemskoj te da je, po informacijama iz Ministarstva poljoprivrede, ukupno potvrđeno 190 slučajeva kod divljih svinja. U priči se ističe da dio lovačkih društava i politički utjecaji otežavaju provedbu mjera, što je doprinijelo povećanju rizika od daljnjeg širenja.

Predsjednik HPK Željko Mihelić optužuje da “parcijalni interesi i otvorena opstrukcija dijela lovačkih društava” vode prema stanju kada se ASK širi unatoč biosigurnosnim mjerama. Čičak, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza (HLS), potvrdio je da je prošle sezone odstrijeljeno 60.000 divljih svinja, a od 1. travnja ove godine u tri najugroženije županije otkriveno je 500 svinja više nego lani; naglasio je potrebu šire odgovornosti svih sudionika u šumi, uključujući gljivare i šetače.

Državne mjere i najave: interventni timovi, nadzor i nadoknade

Članovi vlade i ministar Vlajčić najavili su pojačanje mjera i osnivanje interventnih timova HLS-a po županijama ugroženima, uz uključivanje MUP-a i korištenje termalne kamere. Ministarstvo je povećalo naknadu po odstrijeljenoj svinji s 80 na 100 eura u opasnim zonama, kako bi potaknulo učinkovitije uklanjanje zaraženih primjeraka. U priči se upozorava da bez snažne državne kontrole, čak i strože smjernice neće biti dovoljne, jer divlje svinje ostaju rezervoar bolesti.

Politički naglasci usmjereni su na usporedbu s iskustvima Danske, Njemačke i Poljske, gdje su vlade preuzele čvršću odgovornost i nadzor nad lovačkim aktivnostima. Predsjednik HPK napominje da bi država trebala preuzeti potpunu kontrolu nad kriznim zonama, a ne oslanjati se na djelomične mjere i privatne inicijative lovačkih društava.

Što kažu lovci i industrija: “kuga nije krenula od divljih svinja”

Mato Čičak, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza, ponavlja kako su mjere biosigurnosti u praksi ozbiljne, ali naglašava da je bolest proizašla i iz šverca, a ne iz divljih svinja kao primarne izvora. U skladu s tim, Vlajčić i drugi ministri apeliraju na zajednički doprinos svih aktera u šumi, lovaca, poljoprivrednika, šumara i građana, kako bi se smanjili rizici širenja i popravila situacija u ekonomiji svinjogojstva.

U članku se navodi da su 2025. godine zabilježeni brojke koje pokazuju da svinjogojstvo već osjeća posljedice: broj tragičnih slučajeva, eutanaziranih svinja i rastućeg gubitka za proizvođače. Sukob između HPK i Ministarstva ukazuje na potrebu hitne reforme, jačeg nadzora i jasnijih pravnih okvira koji bi odvojili privatne interese od javnog interesa u borbi protiv ASK.

Granice i regionalna povezanost: granice s BiH, Srbijom i Mađarskom

U tekstu se spominje da divlje svinje prelaze rijeku Savu i kontaminiraju okoliš kroz susjedne regije; postoje žarišta i na hrvatskim granicama s BiH i Srbijom te na druga susjedna područja kao što su Mađarska. Ova geografska povezanost povećava potrebu za zajedničkim regionalnim djelovanjem i koordinacijom različitih nadležnih službi na terenu.

Kritičari ističu da je potrebno pojačati nadzor na granicama, osigurati kontinuitet terapije i biosigurnosne mjere i poticati brze akcije na terenu kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti kroz regionalne šumare i lovačke zajednice.