HRVATSKA UVODI DOŽIVOTNI ZATVOR: Nakon krvavog zločina u Drnišu država kreće u najtvrđu reformu kazni dosad

U kratko:

• Vlada uvodi doživotni zatvor kroz izmjene Kaznenog zakona u tri smjera
• Mjera bi obuhvatila osuđene na najmanje 10 godina za najteža djela protiv života i spolnog integriteta
• Most traži francuski model i minimalnu kaznu od 30 godina za teško ubojstvo
• Reformu je potaknulo ubojstvo 19-godišnjeg Luke Milovca u Drnišu

Nakon zločina koji je zgrozio Hrvatsku, država poseže za najtvrđim oružjem koje pravosuđe poznaje. Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan predstavio je paket zakonskih mjera kojim se u hrvatski kazneni sustav uvodi doživotni zatvor - korak o kakvom se godinama samo raspravljalo.

Što se dogodilo

Habijan je, zajedno s resorom zdravstva, najavio izmjene koje idu u tri smjera: uvođenje doživotnog zatvora, redefiniranje sigurnosne mjere zaštitnog nadzora nakon punog izvršenja kazne te uvođenje potpuno novog instituta uređenog posebnim zakonom. Mjerom bi bile obuhvaćene osobe osuđene na najmanje 10 godina zatvora za teška djela protiv života, tijela, osobne slobode ili spolnog integriteta, koje su odslužile punu kaznu i procijenjene su kao osobe s prevladavajućim nasilnim crtama ličnosti.

Zašto je važno

Neposredan povod reformi tragičan je zločin u Drnišu, gdje je ubijen 19-godišnji Luka Milovac, a za ubojstvo je osumnjičen muškarac koji je i ranije bio osuđivan za ubojstvo. Upravo taj slučaj - kada je netko već jednom oduzeo život pa to ponovio - postao je simbol pukotine u sustavu koju država sada želi zatvoriti.

Reakcije i posljedice

Paralelno s Vladom, izmjene pokreće i Klub zastupnika Mosta predvođen Nikolom Grmojom, koji traži institut dugotrajnog zatvora po francuskom modelu s mogućnošću stvarnog doživotnog zatvora te minimalnu kaznu za teško ubojstvo od 30 godina ili doživotni zatvor, umjesto sadašnjih 10. "Ljudski život je svetinja i država mora poslati jasnu poruku da za posebno okrutna i teška ubojstva više ne može biti blagih kazni", poručio je Grmoja. Jedni pozdravljaju zaokret kao nužan, dok pravni stručnjaci upozoravaju da prestroge i nepovratne kazne otvaraju ozbiljna ustavna pitanja.

Što slijedi

Prijedlozi sada ulaze u zakonodavnu proceduru, gdje će se sukobiti vladina verzija i oštriji Mostov model. Rasprava u Saboru pokazat će koliko je daleko Hrvatska spremna ići u zaoštravanju kaznene politike i hoće li doživotni zatvor postati stvarnost ili politički kompromis.

Izvor: HRT / Dnevnik.hr / narod.hr