Vlada ponovno imenovala Demirović na čelo Carinske uprave

Vlada Republike Hrvatske je na zatvorenoj sjednici 165. zasjedanja, održanoj 30. travnja 2026. godine, donijela odluku o ponovno imenovanju Maria Demirović za ravnatelja Carinske uprave u Ministarstvu financija. Prema službenom priopćenju, Demirović je razriješen dužnosti zbog isteka mandatnog perioda, a zatim ponovno imenovan na vrijeme od pet godina temeljem provedenog postupka po objavljenom javnom natječaju. Ova kadrovska odluka uključena je u redovni dio dnevnog reda koji se odnosi na kadrovska pitanja u državnoj administraciji. Detaljni uvjeti natječaja i kriteriji ocjenjivanja nisu dostupni u javnom priopćenju, što otvoruje pitanja oko transparentnosti procesa. Imenovanje se dogodilo na zatvorenom dijelu sjednice, što je standardna praksa za kadrovska pitanja u vladi.

Demirović je pozicija koja upravljala izuzetno važnom institucijom sa značajnim utjecajem na državni proračun i carinsku politiku. Carinska uprava je odgovorna za nadzor graničnog prometa roba, prikupljanje carinskih i trošarinskih prihoda te primjenu EU carinskog zakonodavstva. Postavlja se pitanje na osnovu kojih kriterija je održan javni natječaj i koji su bili drugi kandidati koji su se natjecali za poziciju. Iz dostupnih informacija proizlazi da je Demirović bio jedini kandidat ili je proglašen najbolje kvalificiranim kandidatom, ali detaljne analize njegovih kvalifikacija i iskustva nisu dostavljene javnosti. Ova pozicija zahtijeva duboko znanje carinskog prava, međunarodne trgovine i upravljanja velikim institucionalnim strukturama.

Prema dosadašnjim informacijama dostupnim iz medijskih izvora, Demirović ima iskustvo u radu u carinskoj upravi, što ga čini logičnim kandidatom za nastavak ovog posla. Međutim, potrebno je dodatno razjašnjenje o specifičnim postignućima tijekom njegova prvog mandata i eventualno naprednom stanju carinskog nadzora, prikupljanja javnih prihoda i modernizacije institucije. Iz priopćenja nije jasno kakve su bile preporuke ili evaluacije njegovog rada od strane nadležnog ministra financija prije nego što je ponovno nominiran. Financijski ministri su često pod snažnim utjecajem Cabinet ministra čiji su dio, što može utjecati na objektivnost procesa izbora.

Vlada je na istoj sjednici donijela i niz drugih kadrovskih odluka koje se odnose na različite javne institucije i uprave. Između ostaloga, donesena je odluka o imenovanju Joška Radanovića za predsjednika Uprave Hrvatskih šuma d.o.o., što je privremeno rješenje do provedbe javnog natječaja na razdoblje od šest mjeseci. Dodatno, Nediljko Dujić i Darijan Zeke su imenovani za članove Uprave istoga društva, što sugeriše da je došlo do određenih promjena u rukovodnom sloju ove važne šumarske institucije. Jure Sertić je imenovan za direktora Agencije za komercijalnu djelatnost d.o.o., također privremeno, do provedbe javnog natječaja na razdoblje od šest mjeseci.

Iz dostupnih podataka proizlazi da je značajan dio Vladina kadrovska redoslijeda uslijed isteka mandata ili druge administrative potrebe. Marici Mikec ponovno je dano ovlaštenje za obavljanje poslova glavnog tajnika Ministarstva kulture i medija s datumom 1. svibnja, do imenovanja novog glavnog tajnika ili najduže do šest mjeseci. Nera Pavić je ponovno ovlaštena za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za industriju i rudarstvo u Ministarstvu gospodarstva s datumom 2. svibnja. Helena Beus je ovlaštena za obavljanje poslova ravnatelja Ureda za udruge Vlade RH s datumom 13. svibnja. Sve ove privremene odluke pokazuju kako je redovna administracija u državnoj službi часто ovisna o privremenim rješenjima dok se ne provede redoviti natječajni postupak.

Ilustracija: AI

Postavlja se pitanje o učinkovitosti i stabilnosti upravljanja javnim institucijama kada su mnogi ključni pozicije popunjeni privremenim rješenjima s rokom od šest mjeseci. Prema dostupnim podacima, ove situacije su često rezultat brzih administrativnih promjena ili promjena na javnim pozicijama prije nego što se etablira redoviti natječajni postupak. Vlada je teoretski obvezna provesti javni natječaj za sve viške pozicije prema zakonodavstvu o javnoj službi, međutim privremena ovlaštenja omogućavaju joj fleksibilnost pri upravljanju kadrovskim potrebama. Pitanje je li ova praksa održiva dugoročno ili predstavlja rizik za kontinuitet i profesionalnost rada javnih institucija.

Na istoj Vladina sjednici donesena je i odluka o izmjenama u članstvu Savjeta mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske. Stefan Kukrić i Martina Matuš te Kristián Maschkan su razriješeni svojih pozicija na osobni zahtjev. Novi članovi Savjeta su imenovani kao slijedi: Antonio Topalović kao predstavnik Hrvata iz Bosne i Hercegovine, Michal Maas kao predstavnik hrvatske narodne manjine za Slovačku, te Lana Višević kao predstavnica hrvatskog iseljeništva za Irsku. Ove izmjene pokazuju kako se Vlada bavi reprezentacijom hrvatskog iseljeništva kroz različite savjete i institucije.

Državnim službenicima u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike ponovno je dano ovlaštenje za obavljanje poslova ravnatelja uprava s datumom 4. svibnja do imenovanja novih ravnatelja uprava, s maksimalnim rokom od šest mjeseci. Vicko Mardešić je ovlašten za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za programe Europske unije, što je ključna pozicija s obzirom na važnost EU financiranja za hrvatske projekte. Nada Zrinušić je ovlaštena za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za financije i projekte, što je također kritična pozicija s obzirom na njezinu odgovornost za upravljanje proračunom. Tanja Žaja je ovlaštena za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za obitelj, što je pozicija od socijalnog značaja.

Vlada je prihvatila i Pregled zakonskih prijedloga iz Plana zakonodavnih aktivnosti za 2026. godinu, što je dio redovnog procesa legislative. Prema dostupnim informacijama, ovaj plan sadrži propise koji se trebaju donijeti tijekom godine. Međutim, iz saopćenja nije jasno koji su to konkretni zakoni ili kakve reforme su predviđene. Potrebno je dodatno razjašnjenje o prioritetima Vlade pri donošenju novih zakona i kako se oni uklapaju u širu strategiju razvoja državi tijekom 2026. godine. Iz izvješća proizlazi da je Vlada nastavila s redovitim administrativnim procesima bez bilo kojih posebnih inovacija ili reformi.

Analiza ovih odluka pokazuje kako je funkcioniranje Vlade usmjereno na rješavanje kadrovskih pitanja i osiguravanje kontinuiteta u radu javnih institucija. Međutim, postavlja se šira pitanja o transparentnosti procesa, kvaliteti izbora kadrova i strateške perspektive razvoja javne administracije. Činjenica da su mnoge pozicije privremene s rokom od šest mjeseci sugeriše kako bi bilo dobro da Vlada uspostavi stabilnije procedure za brže provođenje javnih natječaja. Iz dostupnih izvora nije jasno kako se mjere uspješnost tih institucija ili kako se vrednuju rezultati rada razriješenih i ponovno imenovanих službenika. Potrebni su bolji mehanizmi za odgovornost i javnu rasponu o kriterijima izbora i performansama javnih službenika.