Lavrov „zapanjen“ Merzom: Njemačka opet gradi najjaču vojsku Europe

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nije birao riječi. Na marginama Istočnog gospodarskog foruma u Vladivostoku žestoko je napao Europu, NATO i osobito njemačkog kancelara Friedricha Merza. Poruka Moskve glasi: Europa se sama odrezala, sad neka živi s posljedicama — i neka ne očekuje da će Rusija dotrčati moliti za oprost i ukidanje sankcija.

„Ponovno“ najjača vojska — riječ koja boli

Lavrov kaže da ga je Merzova najava — da Njemačka želi ponovno izgraditi najjaču konvencionalnu vojsku u Europi — jednostavno zapanjila. „Ako taj čovjek ne razumije što riječ 'ponovno' znači u tom kontekstu, to je duboko zabrinjavajuće i krajnje opasno za Europu,“ rekao je. U ruskoj memoriji „ponovno“ nije prazna riječ. U europskoj eliti to zvuči kao strateški reset. U Moskvi zvuči kao povijesni alarm.

Njemačka vlada obrazlaže jačanje Bundeswehra veličinom i gospodarskom snagom zemlje te „sigurnosnom prijetnjom iz Rusije“. Lavrov to čita drugačije: kao povratak idejama nacionalne i rasne superiornosti i kao dokaz da EU i NATO trebaju vanjskog neprijatelja da bi njihove vlade opstale. „Bez umjetno stvorene slike Rusije kao neprijatelja ljudi bi se riješili svojih vlada u golemoj većini zemalja EU i NATO-a,“ ustvrdio je.

Europa se odrezala — i puca sebi u noge

Lavrov inzistira da Rusija nije ta koja želi prekidati veze. „Europa se odrezala od nas. Očito su mislili da nam je dosadašnja suradnja toliko važna da ćemo dotrčati natrag i moliti… To se neće dogoditi.“ Dodao je da je EU odbacivanjem ruskih energenata „ekonomski pucao sebi u obje noge, glavu i druge dijelove tijela“ — i optužio Uniju za sabotažu Nord Streama, što Berlin službeno veže uz ukrajinske strukture, a Moskva odbacuje.

Bez obzira na forenzičke sporove, politička činjenica je gola: Europa je skuplja, hladnija i nervoznija. Njemačka industrija osjeća udar. Hrvatska — kao mala, energetski ovisna zemlja — osjeća cijene. Kad elite u Bruxellesu slave „moralnu pobjedu“, običan čovjek gleda račun za grijanje.

Goethe van, Ruski dom van — kultura kao ratno polje

Lavrov je najavio zatvaranje Goethe-Instituta u Rusiji kao odgovor na njemačku odluku o raskidu ugovora vezanog uz Ruski dom u Berlinu, nakon incidenta s dronovima kod Leipziga. „Naravno da će biti zatvoreni nakon što je naš kulturni centar protjeran iz Njemačke. Inače ne bismo imali nikakvog samopoštovanja,“ rekao je.

To nije sitnica o knjižnicama. To je znak da se i „meka moć“ gasi. Kad se zatvore instituti, ostaju sankcije, oružje i propaganda. Europa koja se hvali dijalogom istodobno reže kanale — pa se čudi što dijaloga nema.

Ukrajina, jezik i „europske vrijednosti“

Lavrov je politiku prema ruskom jeziku i Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi povezao s nacizmom — rečenicom koja će zapadne salone naljutiti, a istočne publike potvrditi: „Ako zakonska zabrana ruskog jezika… predstavlja europske vrijednosti, onda neka se Europa slobodno vrati nacizmu.“ Oštro. Namjerno. I usmjereno na dvostruki standard: Zapad brani Ukrajinu kao bastion „vrijednosti“, dok Moskva tvrdi da su principi na kojima je priznata neovisnost „bačeni na smetlište“.

Poruka Hrvatskoj: ne biti piun u tuđem paradnom stroju

Hrvatska nije Njemačka i nije Rusija. Ali Hrvatska jest članica NATO-a i EU-a koja mora gledati vlastiti interes: granicu, migracije, energiju, demografiju. Kad Berlin najavljuje najjaču vojsku, a Moskva najavljuje dugoratnu izolaciju Europe, mala zemlja ne smije biti ni slijepi jahač ni moralni kišobran tuđih elita.

Lavrovljev govor nije poziv na ljubav prema Kremlju. To je hladan podsjetnik da se Europa militarizira, da se kultura zatvara, i da se sankcijski rat pretvorio u strategiju bez izlaza. Tko u Zagrebu misli da je to „daleko“, neka pogleda cijenu plina i redove na granicama. Suverenistička pamet kaže: gledaj svoje, čuvaj svoje, ne plaćaj tuđu aroganciju.

Izvor: Index.hr / Lavrov, Vladivostok.