Napad na iranski brod u Kaspijskom jezeru otvara pitanje sukoba Ukrajine i Irana

Ukrajinski napad dronovima na iranski teretni brod u Kaspijskom jezeru dodatno je zaoštrio pitanje koliko se rat u Ukrajini isprepliće s napetostima oko Irana. Kijev tvrdi da je brod prevozio vojnu opremu iz Irana u Rusiju, dok iranski državni mediji, pozivajući se na veleposlanika u Rusiji Kazema Jalalija, navode da je brod "Anna" napadnut dok je bio usidren pet kilometara od ušća Volge, pri čemu je poginuo jedan pomorac. Teheran je incident nazvao "činom agresije" i pozvao na razgovor ukrajinskog otpravnika poslova.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da su njegove snage izvele dalekometne udare na ruski ratni brod i "druga plovila" za koja Kijev tvrdi da su prevozila vojni teret. Ukrajina već dulje vrijeme optužuje Iran da Rusiji pomaže isporukom i razvojem dronova; Teheran priznaje da je Moskvi u prošlosti prodavao dronove, ali odbacuje tvrdnje da oružje šalje za sam rat protiv Ukrajine. Prema ukrajinskim vojnim podacima, Rusija je samo u jednom danu u ožujku ove godine lansirala gotovo 950 dronova tipa Shahed, Gerber i sličnih.

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči poručio je da napad "ne može ostati bez odgovora", no analitičari upitani za Deutsche Welle procjenjuju izravan vojni odgovor malo vjerojatnim. Ahmad Vakhshiteh iz moskovskog centra za strateška istraživanja smatra da će Teheran radije birati diplomatski put, dok ukrajinski stručnjak za Bliski istok Ihor Semivolos ocjenjuje vjerojatnost iranskog osvetničkog napada "vrlo malom", uz napomenu da bi izravan raketni udar po ukrajinskom teritoriju bio "sasvim drugačija priča" i otvoren čin rata.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha na mreži X nazvao je iranske optužbe "neopravdanima", ustvrdivši da je "režim u Teheranu izravni sudionik ruske agresije", no dan poslije je u telefonskom razgovoru s Aragčijem ublažio ton, poručivši da Kijev želi izbjeći nepotrebnu eskalaciju. Austrijski vojni analitičar Markus Reisner podsjeća da ukrajinska vojska od svibnja pojačava napade na pomorske ciljeve u Azovskom i Crnom moru, gdje je dosad pogođeno oko 200 ruskih brodova, tankera i tegljača, a cilj napada u Kaspijskom jezeru vidi u ometanju opskrbnih pravaca između Irana i Rusije, a ne u otvaranju nove bojišnice.

Semivolos pritom napominje da nema izravnih dokaza o koordinaciji operacije sa Sjedinjenim Državama, ali da Ukrajina očito koristi američke obavještajne podatke, pa su Washingtonu vjerojatno bile poznate iranske aktivnosti u regiji. Reisner dodaje da vrijeme napada nije slučajno - Zelenski njime šalje poruku da Kijev i Washington dijele zajedničkog protivnika u Iranu, baš u tjednu kad se ukrajinski predsjednik u Washingtonu sastao s Donaldom Trumpom.

Epizoda pokazuje koliko se granice ovog rata šire mimo izvorne fronte, a male i srednje sile na Bliskom istoku sve češće se, htjele-ne htjele, nalaze uvučene u tuđi sukob velikih sila.