Rat u Ukrajini: pregovori su fasada, odlučuju bojišnica i Crno more

Rat u Ukrajini ušao je u fazu visokointenzivnog iscrpljivanja u kojoj obje strane pokušavaju izboriti što povoljniju pregovaračku poziciju prije nego dođe do prijelomne točke u društvu sukobljenih strana ili na geopolitičkoj razini. Polazišta ostaju gotovo nepromijenjena: Ukrajina i Zapad naginju zamrzavanju sukoba uz čvrsta sigurnosna jamstva Kijevu, dok Rusija inzistira na uvjetima dogovorenim na sastanku Trumpa i Putina u Anchorageu, koji, iako nikad javno objavljeni, prema svemu sudeći podrazumijevaju potpuno povlačenje ukrajinske vojske iz preostalog dijela Donbasa.

Sastanci ukrajinskog vrha s američkim izaslanicima i izravni razgovori na liniji Washington-Moskva ne ostavljaju dojam približavanja kompromisu, nego utrke s vremenom uoči izbora za američki Kongres. Kijev nastoji dronovima prikazati nenadoknadive ruske gubitke, dok Moskva računa da je Zapad dosegnuo granice svojih mogućnosti u pomaganju Ukrajini vojnom i financijskom potporom.

Paralelno se vodi i rat troškova. Masovna proizvodnja dronova i projektila teško je opterećenje za sustave protuzračne obrane s obje strane, dok su skupi presretački sustavi poput Patriota rezervirani za obranu od balističkih projektila i zaštitu ključne infrastrukture. Za obranu od dronova sve se više koriste jeftinija rješenja - mobilne grupe, protuzračni topovi i dronovi presretači. Rusija je odgovorila razvojem nove inačice drona Geran, izvedenice iranskog Shaheda, s mlaznim umjesto klipnog pogona, što donosi veću brzinu, ali i skuplju te složeniju proizvodnju.

Zemljopis i dalje ide u prilog objema stranama na različite načine. Ogroman ruski teritorij omogućuje skrivanje proizvodnih pogona u dubini zemlje, dok Rusija istovremeno ne može u potpunosti pokriti taj prostor protuzračnom obranom, što ukrajinskim dronovima dugog dometa otvara put do rafinerija i skladišta u pozadini. Ukrajina je pak izložena napadima s više strana, a ruska vojska sve više cilja pojas između prve crte i pozadine kako bi presjekla opskrbne linije.

Sve važniji segment sukoba postala je i bitka za trgovačke rute Crnim morem. Dio analitičara smatra da u toj bitci više gubi Ukrajina jer gotovo nijedan teretni brod ne može slobodno ući ili izaći iz njezinih luka, dok je ruski pomorski promet znatno smanjen, ali djelomično očuvan. Ukrajina je taj nedostatak ublažila suradnjom s Rumunjskom, čije luke koristi za nastavak izvoza, ponajprije žitarica - opcija koju Rusija, inače najveći svjetski izvoznik pšenice, nema.

Slika koja se pomalja iz ovih paralelnih bitaka jasno pokazuje da pregovori za sada služe tek ispitivanju terena, dok stvarni tijek rata i dalje određuju bojišnica i more, a ne diplomatski stolovi na kojima zapadni posrednici rado glume ključnu ulogu.