Možemovci glasni o Gospiću, a o klizištu na Jakuševcu tišina

Otkriće opasnog otpada zakopanog ispod nekadašnje tvornice mesa u Gospiću, gdje je prema izvještajima istražnih tijela na lokaciji pronađeno i do 33.000 tona otpada, izazvalo je val političkih reakcija diljem Hrvatske. Slučaj je, prema pisanju više medija, prerastao u jednu od politički najosjetljivijih afera za Vladu Andreja Plenkovića, a predstavnici Možemo! redovito su ga koristili kao dokaz zapuštenosti sustava zaštite okoliša pod HDZ-ovom vlašću.

Na forumu r/zagreb_no1 korisnici su, međutim, primijetili nešto što smatraju dvostrukim standardom. Dok se afera u Gospiću komentira gotovo svakodnevno, o problemima na zagrebačkom odlagalištu Jakuševec, kojim upravlja gradska tvrtka pod nadzorom gradske vlasti koju vodi Tomislav Tomašević, prema navodima korisnika čuje se mnogo manje.

Što se doista događa na Jakuševcu

Odlagalište Prudinec-Jakuševec desetljećima je najveće zagrebačko odlagalište otpada, a krajem 2023. godine na njemu je zabilježen odron dijela tijela odlagališta, što je otvorilo pitanja o stabilnosti i sigurnosti lokacije. Stručne analize još iz 2008. i 2012. godine ukazivale su na velike količine vode zarobljene u tijelu odlagališta zbog problema s drenažom, a odlagalište se opisuje kao značajan difuzni izvor onečišćenja okoliša.

Grad je najavio sanaciju vrijednu, prema dostupnim procjenama, i više od 300 milijuna eura, a u tijeku je i potraga za voditeljem projekta koji bi idućih dvanaest mjeseci nadzirao provedbu sanacije. Prema trenutačnoj dinamici, na odlagalište godišnje završi oko 175.000 tona otpada, dok je preostali raspoloživi kapacitet procijenjen na oko milijun kubnih metara.

Usporedba koja se nameće

Kritičari gradske vlasti na spomenutom forumu tvrde da bi dosljedna ekološka politika podrazumijevala jednaku glasnost i prema vlastitim propustima, ne samo prema propustima protivničke političke opcije. Drugi korisnici foruma, s druge strane, odgovaraju da su Jakuševec i Gospić suštinski različiti slučajevi: jedan je legalno, planski gradsko odlagalište koje čeka sanaciju, dok se u Gospiću, prema navodima istražnih tijela, radi o godinama ilegalnog zakopavanja opasnog otpada u privatnom kapacitetu.

Važno je naglasiti da nitko u slučaju Jakuševca nije optužen niti osumnjičen za kazneno djelo, za razliku od gospićkog slučaja u kojem su pokrenute istrage. Usporedba stoga prije svega otvara pitanje komunikacijske dosljednosti gradske vlasti, a ne pravnu ili razmjernu ekvivalenciju dvaju slučajeva.

Bez obzira na razlike, građani sve glasnije traže da se javnosti podastru jasni rokovi i planovi sanacije Jakuševca, umjesto da se pozornost sustavno usmjerava isključivo na propuste drugih razina vlasti.