SA SLJEMENA NESTALO 150 HEKTARA ŠUME, A HRVATSKE ŠUME KAŽU DA JE NJIHOVIH SAMO 37: KRIVE SU OLUJE, ŽIČARA I PRIVATNICI

Tko god se zadnjih godina penje na Sljeme, zna kako to izgleda. Staze koje su bile hladovina sad su čistine. Preskače se preko panjeva, gazi kroz duboko blato od strojeva. Zagrebačka programerka Lada Kovjanić odlučila je to izmjeriti, i brojka je zapanjila grad.

Prema njezinoj analizi satelitskih snimaka, s Medvednice je u devet godina nestalo oko 150 hektara šume. To je više od 206 nogometnih igrališta, ili polovina Maksimirskog parka.

Program koji je gledao iz svemira

Kovjanić je strastvena planinarka i Medvednicu zove svojim drugim domom. Napisala je program koji je analizirao snimke europske misije Sentinel-2 od 2017. do 2026. godine i crvenim poligonima označio gdje je šumski pokrov nestao.

Često sam na Sljemenu i neka područja baš izgledaju apokaliptično. A u posljednje vrijeme razmjeri sječe vide se i golim okom iz grada. Kad se na proljeće sve zazeleni, točno se mogu uočiti rupe u tim šumama.

Hrvatske šume: nije to sve naše

Zagrebačka podružnica Uprave šuma ima drugu računicu. Kažu da se pod njihovim gospodarenjem nalazi tek nešto manje od 37 hektara površina na kojima je zabilježena promjena. Upravljaju, tvrde, sa samo četvrtinom tog područja. Ostalo je u rukama privatnika, fakulteta, Parka prirode Medvednica i drugih, a čak 29,62 hektara leži u građevinskim zonama okolnih gradova i općina.

Parcele na Medvednici ima oko 15.000 privatnih vlasnika. Među velikima su Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, Ministarstvo obrane, Prvostolni kaptol zagrebački i Grad Zagreb.

Hrvatske šume tvrde i da je analiza puna grešaka. Kao izgubljena šuma označene su, kažu, i oranice, ceste, žičara i skijaška infrastruktura, pa čak i površine na kojima raste mlada šuma koja se sa satelita slabo vidi.

Oluje, žičara i 49.495 kubika

Svojih 37 hektara Hrvatske šume ovako raspisuju. Oko sedam hektara je trasa i postaje žičare, prostor uz stanicu HGSS-a te Crveni spust i sjedežnica. Još sedam hektara je Stubička gora, gdje su bor i smreka zamijenjeni mladim hrastom kitnjakom. Preostalih 22,59 hektara, kažu, uglavnom su odnijele oluje 2013., 2019., 2023. i 2026. godine.

No njihove vlastite brojke govore puno. Od 2018. do 2026. planiranom sječom s Medvednice je izvučeno 40.491 kubni metar drva. Takozvanim slučajnim prihodom, dakle drvom uklonjenim zbog oluja, sušenja i ostalih nepredviđenih razloga, izvučeno je još više, čak 49.495 kubika. Hrvatske šume tvrde da nigdje nisu utvrđena odstupanja od plana.

Park prirode Medvednica, s druge strane, priznaje da vlastitu evidenciju sječe ni porušenih stabala nema. Kažu da je na dijelovima Parka visoka šuma nestala, ali tlo nije golo i nova šuma raste.

Inspekcija: 60 prijava, jedna kaznena

Državni inspektorat od 2019. je na širem području Medvednice proveo 206 nadzora gospodarenja šumama. Podneseno je 60 optužnih prijedloga, doneseno šest rješenja o otklanjanju nedostataka i podnesena jedna kaznena prijava zbog pustošenja šuma. Većina prekršaja odnosi se na privatne šume.

Na kraju, svatko ima svoj dio karte i svoje objašnjenje. Hrvatske šume krive oluje i privatnike, Park nema evidenciju, a planina iznad Zagreba svake je godine sve praznija. Programerka je samo napravila ono što institucije nisu: pogledala cijelu sliku odjednom.