POBUNA U REMETINCU: 42 ZATVORENIKA ODBILA SE VRATITI U ĆELIJE ZBOG PRETRPANOSTI I HRANE

U petak ujutro, 6. studenoga, u zagrebačkom Remetincu dio zatvorenika nije htio nazad u ćelije. Nakon šetnje na otvorenom njih 42 odbilo je povratak. Razlozi: uvjeti, zdravstvena skrb i hrana. Nije trebalo sile. Nakon razgovora s pravosudnom policijom vratili su se mirno. Ali miran kraj ne briše uzrok.

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije potvrdilo je brojke i tijek događaja. Incident nije iznenadio one koji sustav gledaju iznutra. Sindikat mjesecima viče da Remetinec puca po šavovima. Danas je puknuo dovoljno da se čuje i izvan zidova.

Što se dogodilo u petak

Nakon isteka vremena za boravak na otvorenom, 42 osobe lišene slobode odbile su ući natrag u sobe. Ministarstvo koje vodi Damir Habijan kaže da je razlog nezadovoljstvo uvjetima izdržavanja kazne. Nakon razgovora sa službenikom pravosudne policije vratili su se na odjel. Sila nije korištena.

To je službena verzija. Neslužbeno, kako doznaje HRT, radi predostrožnosti već je krenulo premještanje dijela pobunjenika u druge zatvore. Poruka je jasna: vlasti se boje da se scena ne ponovi, i to oštrije. Mirno rješenje nije dokaz da je sustav zdrav. Dokaz je samo da je ovaj put razgovor još stigao prije sile.

Hrvatska zatvorska matematika: 4000 mjesta, 5500 ljudi

Brojke su nemilosrdne. Hrvatska raspolaže s oko četiri tisuće mjesta. U zatvorima je natiskano oko pet i pol tisuća zatvorenika. To nije tijesno. To je gužva koja se mjeri kvadratima po glavi.

Pučka pravobraniteljica lani je za zatvor u Varaždinu utvrdila da na jednog zatvorenika otpada oko dva i pol četvorna metra. Ljudi spavaju na podu. Sanitarije nisu adekvatne. Remetinec nije izolirani incident. On je vrh leda sustava koji godinama radi preko ruba. Kad je država kratka za prostor, za zdravstvo i za hranu, pobuna nije iznenađenje. Iznenađenje je što je ovaj put završila razgovorom.

Sindikat: upozoravali smo mjesecima

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika nije iznenađen. Kažu da incident pokazuje kronični nedostatak zaposlenih, prenapučenost i probleme u zdravstvenoj skrbi. Na probleme u Zatvoru u Zagrebu upozoravaju mjesecima. Na manjak ljudi i sigurnosne rizike godinama.

Drugi listopada tražili su postupanje Ministarstva zdravstva zbog zdravstvene službe u Remetincu. Manjak medicinskog osoblja prelijeva se na pravosudnu policiju. Devetnaestog listopada upozorili su da se rupa u kadru krpa prekovremenim radom. Zatražen je i inspekcijski nadzor. Još u svibnju 2025., uoči prosvjeda zaposlenih ispred zatvora, govorili su isto.

Nedostaje ljudi u pravosudnoj policiji, zdravstvu, tretmanu, administraciji i tehničkim službama. Kad sustav stoji na prekovremenom radu, nije pitanje hoće li puknuti. Pitanje je kad. Sindikat poručuje da se današnji događaj ne smije gledati izolirano. Traže odgovore: koliko zaposlenih treba za siguran rad, kako stabilizirati zdravstvenu službu i kako smanjiti oslanjanje na prekovremene i privremene premještaje.

Zadnji novi zatvor prije 39 godina

Samostalna Hrvatska još nije sagradila ni jedan jedini novi zatvor. Zadnji je podignut prije 39 godina u Splitu. Kapaciteti stoje. Broj zatvorenika raste. Sindikat pravosudne policije poručuje da se novi kapaciteti trebaju graditi odmah, ne sutra. Jer strahuju da iduća pobuna neće biti ovako miroljubiva.

To nije panika. To je upozorenje ljudi koji stoje između zatvorenika i vanjskog svijeta. Petak je završio razgovorom. Idući put možda neće. Remetinec je pokazao pukotinu. Brojke, sindikat i 39 godina bez novog zatvora pokazuju zašto ta pukotina nije mala. Siguran zatvorski sustav, kažu sindikalci, mora biti siguran i za zatvorenike i za ljude koji u njemu rade. U petak je sustav pokazao da više ne može živjeti od upozorenja.

Ministarstvo je potvrdilo brojke. Sindikat je potvrdio uzroke. Remetinec je u petak samo učinio vidljivim ono što se mjesecima gura pod tepih: prenapučenost, manjak ljudi i sustav koji više ne drži ni zatvorenike ni one koji ih čuvaju.