Božinović o Ceuti: Hrvatska od početka zagovara da migrantska kriza bude europski, a ne nacionalni problem

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je u Dalju, komentirajući migrantsku krizu u španjolskoj enklavi Ceuti, da je Europska unija taj problem tretirala kao europski, a ne kao problem samo jedne države članice, što je, naglasio je, stav koji Hrvatska oduvijek zagovara.

Prema njegovim riječima, predsjednik Vlade, ministar vanjskih poslova i hrvatska povjerenica u Europskoj komisiji od jučer su u stalnim kontaktima s kolegama iz drugih država članica EU, a situacija u Ceuti se prema njegovim informacijama polako smiruje, s time da su gotovo svi migranti koji su upali u enklavu vraćeni u Maroko. Hrvatska se pridružila inicijativi 22 čelnika država članica EU za sazivanje izvanrednog sastanka ministara unutarnjih poslova.

Božinović je pojasnio da je Ceuta zapravo smještena u Africi, što znači da nitko od migranata formalno nije prešao na europski kontinent niti je ušao u schengenski prostor, no da je EU takav upad na teritorij države članice ipak tretirala kao zajednički europski sigurnosni problem, a ne isključivo španjolski.

Ministar je bio jasan i kada je riječ o krijumčarima migranata: "Krijumčari ne mogu odlučivati tko će doći i živjeti u EU." Istaknuo je da je stav 22 država članica jasan, kako o tome tko smije ući i živjeti u Uniji odlučuju isključivo same države članice, a nikako krijumčarske mreže koje zarađuju na ljudskim sudbinama. Dodao je da krijumčari pomno prate političke i sudske odluke te ih vrlo brzo iskorištavaju za poticanje novih migrantskih valova.

Govoreći o hrvatskoj graničnoj politici, Božinović je istaknuo da je zemlja ove godine uhitila već 645 krijumčara, dok ih je prošle godine uhićeno 1076, a hrvatska policija svakodnevno je angažirana na osiguranju vanjske granice Europske unije. "Nismo dopustili da se od Hrvatske napravi neki 'hub' gdje bi se skupljali migranti i nećemo to dopustiti", poručio je ministar, dodajući da je upravo takva dosljedna politika Hrvatsku učinila vjerodostojnim partnerom u Europi.

Prema njegovim riječima, sredstva namijenjena zaštiti granice znatno su porasla u posljednjih deset godina, s 85 milijuna eura na više od 350 milijuna eura, a u novom višegodišnjem financijskom okviru Hrvatskoj će za MUP biti dostupno više od 1,3 milijarde eura iz europskih fondova. Božinović je zaključio da bi, da se slušalo one koji zagovaraju blažu graničnu politiku, hrvatska policija danas bila znatno slabije opremljena i ne bi imala ovakvu financijsku perspektivu, niti bi zemlja ušla u schengenski prostor.