Dekan Agronomskog fakulteta: Hrvatska navodnjava samo tri posto oranica

Dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu Aleksandar Mešić upozorio je u središnjem Dnevniku HRT-a da Hrvatska navodnjava tek oko tri posto poljoprivrednih površina, dok klimatske promjene sve jasnije pokazuju koliko je domaća poljoprivreda nepripremljena na nove uvjete.

"Činjenica da navodnjavamo samo tri posto poljoprivrednih površina ilustrira koliko je naša poljoprivreda nerazvijena", istaknuo je Mešić, dodajući da Hrvatska mora snažno ulagati u navodnjavanje, nove tehnologije i produktivnost ako želi povećati prinose i smanjiti ovisnost o uvozu hrane.

Prema njegovim riječima, odgovornost za razvoj navodnjavanja dijele država i sami poljoprivrednici. "Država treba osigurati infrastrukturu i dovoljne količine kvalitetne vode, a poljoprivrednici pametne sustave navodnjavanja na svojim gospodarstvima", pojasnio je, upozorivši da se voda više ne smije promatrati kao neograničen resurs.

Iako su sušna razdoblja sve češća, Mešić smatra da Hrvatska ima dovoljno vode, ali da je problem u njezinoj neravnomjernoj raspoređenosti tijekom godine. Rješenje vidi u izgradnji akumulacija u kojima bi se voda iz razdoblja obilja čuvala za kasniju upotrebu u poljoprivredi.

Dekan je naglasio da se hrvatska poljoprivreda više ne može oslanjati isključivo na tradicionalne metode, već se mora temeljiti na znanju, digitalizaciji, automatizaciji i inovacijama, po uzoru na uspješnije europske zemlje. Prema njegovu mišljenju, prehrambena samodostatnost, odnosno prehrambena suverenost, morala bi postati jedan od ključnih nacionalnih ciljeva, s obzirom na to da ratovi i politička nestabilnost mogu ozbiljno poremetiti međunarodne lance opskrbe.

Kao jedan od strukturnih problema domaće poljoprivrede naveo je odnos izvoza i uvoza: Hrvatska izvozi žitarice, a uvozi meso i mlijeko za čiju su proizvodnju upravo te žitarice potrebne. Mešić je dodao da su europske potpore uspješno povučene, ali da dio sredstava nije iskorišten za dugoročna ulaganja, već za pokrivanje niske produktivnosti, čime je propuštena prilika za jačanje konkurentnosti sektora.

Na kraju je poručio da politika premalo sluša struku te da Agronomski fakultet redovito izrađuje analize i prijedloge razvoja, ali da je na državi da stvori uvjete za njihovo ozbiljnije uključivanje u kreiranje poljoprivredne politike.