DOBROVIĆ O GOSPIĆU: Nije Eksces — Poraz Cijelog Sustava; DI Mikroskop na Thompsona, Slijep za Otpad

Hrvatski sustav gospodarenja otpadom nije „u krizi“. On je u kolapsu. Slučaj Gospić — deseci tisuća tona otpada, onečišćeno tlo i podzemne vode, potencijalni račun sanacije od čak 125 milijuna eura — nije usamljeni skandal. To je, kako kaže profesor i bivši ministar okoliša Slaven Dobrović, indikator općeg poraza. Od regulatora do inspekcija, od lokalne do državne razine. Crvene lampice gore. Samo ih nitko nije htio vidjeti.

U podcastu Željka Markić & Narod.hr Dobrović je razložio mehaniku katastrofe bez diplomatskog šećera. Narodni Reporteri prenosimo poruku oštro: dok Možemo! i SDP grade ekološki spektakl oko Like kad im odgovara politički kalendar, sustav koji je dopustio ilegalno odlaganje godinama je bio slijep — ili namjerno kratkovidan.

„Sve skupa je pretrpjelo poraz“

Dobrović nije iznenađen. „Ovo je zapravo indikator općeg poraza našeg sustava gospodarenja otpadom. Sve skupa je pretrpjelo poraz“, rekao je. Formalno, sustav opasnog otpada ima procedure, dozvole, evidencije. U praksi, odgovornost se rasprši između institucija dok kamion s otpadom nestane u noći. Proizvođaču propisno zbrinjavanje košta skupo; onome tko nudi „jeftinu“ uslugu mimo propisa košta — benzin, kamion i ljude. „Ništa. To ga ne košta ništa. A trebalo bi ga koštati jako puno.“

Rješenje koje predlaže nije još jedan PR plan Plenkovićeve vlade u kojem se milijuni eura izjednačavaju s uspjehom. „Količina novaca uložena u nešto nije ekvivalentna vrijednosti dobrobiti koje se ostvaruju.“ Prvo utvrditi vrstu i količinu otpada, izdvojiti kritične materijale, spriječiti ispiranje u krško podzemlje — tek onda birati tehnologiju. Privremene mjere trebale su stajati jučer, ne u sljedećem proračunskom ciklusu.

Thompson pod mikroskopom, otpad pod tepihom

Najoštrija — i najtočnija — usporedba Dobrovićeva ideološki je eksplozivna upravo zato što je istinita. Inspekciju zove „zadnja obrana javnog interesa“, ali dodaje što Hrvatska vidi svaki dan: „Pa evo, vidimo na Thompsonu — ne možeš ni dignuti sjenicu na svom privatnom posjedu. Inspekcija je stalno dolje. Njega se gleda s mikroskopom. Kod nelegalno odloženog otpada ne koriste se ni oči.“

To je dvostruki standard u čistom obliku. Marko Perković Thompson — simbol suverenističke Hrvatske koju Možemo! i SDP mrze više od bilo kojeg odlagališta — dobiva institucionalni lovački pritisak zbog sjenice. Istodobno, tone potencijalno opasnog otpada mogu ležati u Lici dok se institucije svađaju oko nadležnosti. Kulturna policija radi. Ekološka — kad treba zaštititi narod od pravog otrova — šuti.

Opasni otpad natrag na državu — i digitalni trag

Dobrović traži koncentraciju nadležnosti: opasni otpad odmah vratiti na državnu razinu. Sustav mora znati gdje otpad nastaje, tko ga preuzima, kamo ide i gdje završava. Digitalno praćenje pošiljaka nije „birokracija“ — to je uvjet da kriminalna ekonomija otpada izgubi prostor. Inspektori u složenim predmetima trebaju institucionalnu zaštitu od pritisaka; institucija mora stajati iza svojih ljudi, a ne žrtvovati ih kad postanu neugodni političkim tajkunima.

Gospić nije vjerojatno sam. Benkovac, Varaždin, Senj, stara odlagališta — „ovo je sasvim vjerojatno samo vrh sante leda“. Treba nacionalni akcijski plan: popisati lokacije, utvrditi sadržaj, rangirati rizik. Bez toga, Hrvatska će i dalje plaćati sanacije nakon što mediji otkriju smrad — umjesto da spriječi zločin nad tlom i vodom.

Možemo! lešinari i zagrebački biootpad

Dok Lika gori od bijesa zbog otpada, zelena vlast u Zagrebu poučava građane o odvajanju, a Dobrović podsjeća: odvajanje nema smisla ako građanin sumnja da se sve opet miješa. „Ti odvajaš, trudiš se, a onda skužiš da on to sve negdje miješa? Pa netko nije glup da će tako raditi.“ Biootpad u miješanom smeću stvara smrad, uništava reciklabilnost i pretvara trud u trošak. To nije ekologija. To je kazalište.

Narodni Reporteri stoje uz Ličane koji traže istinu i čišćenje — ne uz političke spektakle Možemo! koji Liku otkrivaju tek kad mogu napasti HDZ ili braniteljski milje. Suverenistička ekologija znači: zakon jednak za sve, inspekcija koja vidi bačve jednako oštro kao i Thompsonovu sjenicu, i država koja neće dopustiti da krš postane smetlište Europe.

Izvor: narod.hr — Dobrović o slučaju Gospić: Nije to eksces – to je poraz cijelog sustava. Analiza Narodnih Reportera.