Đujić i SDP: ustavni suci samo pred kamerama, s Možemo već usuglašeno pet imena
Glavni pregovarač lijeve oporbe Saša Đujić kaže da više neće tajnih razgovora o trima sucima Ustavnog suda. SDP i Možemo imaju pet kandidata, a Sud od travnja radi u krnjem sastavu.

Glavni pregovarač lijeve oporbe Saša Đujić (SDP) u četvrtak je poručio da će o izboru triju sudaca Ustavnog suda razgovarati isključivo javno, prenosi HRT. Nakon što su vladajući u srijedu pozvali oporbu da se izjasni o nastavku razgovora, Đujić je rekao da SDP podržava izbor, ali da više ne pristaje na zatvorene sastanke. Poruka je politički čitljiva: ljevica želi kameru, zapisnik i javnu scenu, a Ustavni sud od 12. travnja radi u krnjem, deseteročlanom sastavu.
Đujić tvrdi da su prijašnje razgovore „kontaminirale“ različite interpretacije onoga što je dogovoreno. Zato, kaže, od sada nema tajnih pregovora ni dogovora iza zatvorenih vrata. Istodobno priznaje da su SDP i Možemo već usuglasili imena petero kandidata za koje smatraju da bi kvalitetno obnašali dužnost. Drugim riječima: imena postoje, ali format pregovora postaje glavna predstava.
Što se točno traži
SDP najavljuje da će u narednim tjednima javno, a zatim i na sjednici Odbora za Ustav, izvijestiti koje kandidate smatra prihvatljivima nakon evaluacije lipanjskih saslušanja. Očekuju da vladajući kažu koji su kandidati njima prihvatljivi te da se javno iznađu tri, četiri ili pet imena za plenarnu sjednicu. Đujić tvrdi da će vladajući pristati jer bi inače izbor opet pao, što bi bilo u koliziji s javnim stavom da institucije treba ojačati.
To je klasična oporbena poluga: postaviti uvjet transparentnosti koji zvuči neodoljivo biračima, a istodobno držati tempo u vlastitim rukama. Transparentnost je legitimna. Problem nastaje kad procedura postane alibi za odgodu dok Sud ostaje nepotpun.
Krnji Ustavni sud nije apstrakcija
Ustavni sud u deseteročlanom sastavu radi od sredine travnja. Prvi javni poziv iz rujna 2025. nije uspio. Drugi je raspisan 19. svibnja 2026., no kandidati nisu dospjeli do plenarne sjednice zbog nemogućnosti dogovora. Ljetna stanka prošla je bez izbora. Svaki tjedan bez troje sudaca znači sporije ili napetije odlučivanje o ustavnim sporovima koji se tiču građana, a ne samo klubova u Saboru.
Kad SDP kaže da želi izbor, a istodobno postavlja novi formalni okvir tek nakon što su s Možemo već složili pet imena, birač ima pravo pitati: je li prioritet popuniti Sud ili kontrolirati narativ o tome tko je „za institucije“?
Lijevi teatar transparentnosti
Javni razgovori mogu smanjiti prostor za kasnije spinove. To je točno. No ista ljevica koja godinama govori o institucijama sada uvjetuje nastavak time da sve bude pred kamerama, nakon što je već interno zatvorila petorku s Možemo. To nije nužno zla vjera, ali jest politički teatar: tko odbije njihov format, bit će optužen da bježi od javnosti, čak i ako je cilj bio brži dogovor o imenima.
Građani ne biraju ustavne suce da bi gledali seriju saborskih briefinga. Biraju ih posredno kroz zastupnike zato što Sud mora raditi punim kapacitetom. Ako pet prihvatljivih imena već postoji u SDP-u i Možemo, najkraći put do troje sudaca je uskladiti liste i ići na glasovanje, a ne beskrajno prodavati proceduru kao sadržaj.
Što pratiti sljedećih tjedana
Ključni test bit će Odbor za Ustav: hoće li se pojaviti konkretna, javna lista ocjena kandidata ili nova runda uvjeta. Ako ljevica stvarno želi troje sudaca, pokazat će to brojkama i imenima na plenarnoj. Ako želi kampanju o „transparentnosti“, ostat ćemo s krnjim Sudom i dugim izjavama. Hrvatska treba funkcionalan Ustavni sud. Kamerama se ne popunjava kvorum.
Pet imena već postoje, a Sud i dalje čeka
Najupečatljiviji detalj Đujićeve izjave nije zahtjev za javnošću. To je priznanje da SDP i Možemo već imaju petorku kandidata. Kad opozicija kaže da su imena spremna, a istodobno uvjetuje nastavak novim formatom, birač vidi raskorak između sadržaja i procedure. Javna ocjena kandidata može biti korisna. Ne smije postati izgovor da se još jedan kvartal izgubi dok Sud radi bez tri člana.
Hrvatska treba suce, ne još jednu epizodu o tome tko je prvi izašao pred mikrofone. Ako ljevica stvarno drži kvalitetnu petorku, neka je stavi na stol Odbora i ide na brojke. Sve ostalo je kampanja uoči jesenske sezone, a ne briga za Ustavni sud.
Izvor: vijesti.hrt.hr
Komentari
A3 užas: Peugeot prvo udario kamion na A4, pobjegao, pa u krivom smjeru raspao se na dva dijela
Vlada usvojila zakon o energetskim georesursima: geotermalna, ugljikovodici i skladištenje CO2 u jednom okviru
Pijavice kod Rovinja, Labin 114 mm kiše: Istra i Kvarner pod olujom, petak opet nestabilan
Dizel od utorka 1,96 eura: rekord na crpki, udar na prijevoz i oranice
