„Našice nisu ničija spalionica“: građani dižu peticiju protiv otpada iz Gospića — 650 t u NEXE i Holcim
Nakon odluke Vlade od 10. rujna da NEXE i Holcim zbrinu oko 650 tona neopasnog otpada s PPK Velebit u Gospiću, Našičani pokrenuli peticiju. Na lokaciji je i 4500 t opasnog te oko 36.000 t zakopanog otpada. Narod traži transparentnost — Hrvatska ne smije postati deponij tuđih problema.

Građani Našica i okolice poslali su jasnu poruku: „Našice nisu ničija spalionica.“ Nakon što je Vlada RH 10. rujna odredila tvrtke NEXE i Holcim Hrvatska za preuzimanje, transport i oporabu dijela otpada s lokacije PPK Velebit u Gospiću — u količini do oko 650 tona — pokrenuta je peticija koja traži potpunu transparentnost, neovisnu kontrolu i javne podatke.
Rok za zbrinjavanje je 45 dana, a postupak treba krenuti bez odgode. Upravo ta žurba, uz činjenicu da se na istoj lokaciji nalazi i opasni te zakopani otpad, potaknula je građane da zatraže odgovore prije nego što kamioni krenu prema Slavoniji.
Što zapravo stoji na PPK Velebit?
Prema javno dostupnim informacijama i pojašnjenjima sa sastanaka u Našicama, na lokaciji u Gospiću postoje tri skupine otpada:
- oko 4500 tona kategoriziranog kao opasni otpad;
- oko 36.000 tona zakopanog otpada za koji se još utvrđuje vrsta;
- oko 650 tona neopasnog otpada u jumbo vrećama — plastika, guma, papir, drvo, tekstil — koji je Vlada namijenila za zbrinjavanje preko NEXE-a i Holcima.
NEXE bi, prema riječima predsjednika Uprave Josipa Ergovića, preuzeo otprilike polovicu — oko 325 tona. Tvrtka ističe da energetsku oporabu otpada u cementnoj peći provodi godinama, uz kontrole i dozvole, te da će uzorkovati i u Gospiću i na ulazu u tvornicu.
Građani: ne protiv zakona — protiv tajnovitosti
Peticija nije „protiv svega“. Pokretači naglašavaju da se ne protive zakonitom gospodarenju otpadom, nego tome da se Našice pretvore u mjesto rješavanja problema nastalog drugdje bez potpunog uvida u sastav, analize, količine i emisije.
Traže javnu objavu: točne količine, laboratorijske analize, podrijetlo, datum i mjesto nastanka, sastav i moguće opasne tvari, dokumentaciju o transportu, neovisno uzorkovanje svake pošiljke, dodatni monitoring emisija s rezultatima dostupnim građanima te javnu tribinu s Vladom, ministarstvom, Gradom i NEXE-om.
Hrvatska kao deponij — lekcija iz ekocida
Slučaj Gospić–Našice nije izoliran. Godinama se u Hrvatskoj gomilaju skandali ilegalnih odlagališta, „sanacija“ koje kasne i građana koji saznaju istinu tek kad im zrak i voda već smrde. Dok Europa strože regulira vlastiti otpad, perifernije zajednice često postaju odredište za brza rješenja.
Narodni Reporteri stoje uz građane koji traže red i istinu. Politika mora štititi zdravlje lokalnog stanovništva — transparentnost nije luksuz, nego minimum. Kritika sporog sustava i loših procedura nije napad na stranke; to je obrana naroda.
Što dalje?
Gradonačelnik Našica Krešimir Kašuba sazvao je sastanak s NEXE-om i strukom; najavljen je i dan otvorenih vrata cementare. To je dobar početak — ali nije dovoljno. Građani zaslužuju podatke u stvarnom vremenu, ne marketinške poruke.
Dok se 36.000 tona zakopanog otpada još „utvrđuje“, a 4500 tona opasnog čeka sudbinu, Našičani imaju pravo pitati: tko jamči da sutra u peć neće ući ono što danas nije „predviđeno“?
Našice nisu ničija spalionica. Zrak, voda i zdravlje djece u Slavoniji ne smiju biti kolateralna šteta tuđeg nereda.
Izvori: tportal, SiB.hr, icv.hr.
Izvor: www.tportal.hr
Komentari
Preminuo Jure Čuvalo: hercegovački iseljenik koji je u ringu stajao nasuprot Aliju i Frazieru
Krk–Rijeka: šest sati bez kontrole — car meet, Škurinje, most, 280+ prekršaja
Brač: 227 izmještenih, 4 kanadera, ~3000 ha — Milna obranjena, dvoje ozlijeđeno
Najam 2027.: poskupljenje samo jednom godišnje — 240.000 ugovora, 14–15% strop?
