Najam 2027.: poskupljenje samo jednom godišnje — 240.000 ugovora, 14–15% strop?

ZAGREB — U šest godina broj ugovora o dugoročnom najmu skočio je sa otprilike 100.000 na 240.000. To nije „uspjeh tržišta“. To je dokaz da generacija više ne kupuje krov — najmljuje ga, i to po cijenama koje jedu plaću. Vlada zato priprema novi Zakon o najmu stanova. Plan: na snagu 1. siječnja 2027. Pravila koja trebaju stati na kraj proizvoljnom dizanju najamnine i beskonačnim sudskim mukama oko iseljenja.

Jednom godišnje — ali do 14–15 posto?

Ključna novost: najamnina se smije povećati najviše jednom godišnje, uz najavu od najmanje 30 dana, i ne smije rasti brže od stope rasta cijena stambenih nekretnina. U HRT-ovu prilogu ta se stopa ove godine kreće između 14 i 15 posto. Za podstanara koji već plaća premiju to i dalje boli. Ali bolje je imati strop i kalendar nego vlasnika koji usred sezone kaže „od sutra plus 30 posto ili van“. Državni tajnik Željko Uhlir poručuje: ugovor ostaje osnovni alat, država uskače gdje mora.

Narodni Reporteri čitaju mjeru kao korak reda, ne kao magiju. Ako nekretnine divljaju jer je ponuda tanka, a potražnja nabubrila i uvozom radne snage i turističkim kratkoročnim najmom — strop na godišnje povećanje liječi simptom. Uzrok ostaje: premalo stanova za narod koji treba živjeti tu, ne samo „raditi sezonu“.

Solemnizacija, ovrha, porezna veza

Novi ugovori trebaju ići kod javnog bilježnika. Solemnizacija — trošak na najmodavcu — donosi ovršne klauzule: brže postupanje kad jedna strana krši ugovor, bez godinama dugog parničnog cirkusa. Opomena, pa ovrha. Vlasnici koji godinama nisu mogli vratiti stan dobivaju alat; podstanari dobivaju jasnija pravila. Uhlir veže sustav i na Poreznu: cilj je legalizirati crni najam. Od 2024. do 2025. broj ugovora već je porastao za oko 75.000, dijelom i zbog poreza na nekretnine.

Stručnjaci upozoravaju na drugu stranu: vlasnik koji se boji da neće moći vratiti nekretninu ili dići cijenu — ili digne početnu cijenu, ili povuče stan s tržišta. Zato zakon mora štititi i jedne i druge. Inače „zaštita podstanara“ postaje manje stanova na oglasniku.

Demografija, ne samo ugovor

Hrvatska neće riješiti stanovanje samo bilježničkim pečatom. Treba gradnja, treba politika koja ne puni tržište beskonačnim uvozom jeftine radne snage dok mladi Hrvati plaćaju najam kao da žive u Münchenu na splitskoj plaći. Zakon o najmu je alat reda. Demografska revitalizacija — djeca, plaća, krov — ostaje strategija. Tko miješa ta dva, prodaje maglu.

Zaključak

240.000 ugovora. Jedno godišnje povećanje. Solemnizacija. 1. siječnja 2027. Narodni Reporteri pozdravljaju red — i ostaju tvrdi: dok god država ne spoji stanovanje, plaće i kontrolu migracija, mladi će i dalje birati između iseljenja i doživotnog najma. Pečat pomaže. Narod treba krov koji može platiti.