SPLIT: AFGANISTANCI S KRIVOTVORENIM HRVATSKIM DOKUMENTIMA. PREDSTAVILI SE KAO KRALJ LADISLAV I KNEZ TRPIMIR

Na splitskom aerodromu uhićena su dvojica braće iz Afganistana. Prilikom ulaska u Hrvatsku koristili su krivotvorene hrvatske dokumente. Identiteti na papiru nisu odgovarali stvarnim podacima. Mlađi, maloljetan, predstavio se kao Kralj Ladislav. Stariji je za sebe odabrao ime Knez Trpimir. Nije to anegdota za kabare. To je slika koliko je tržište lažnih papira drsko i koliko je kontrola na ulazu još uvijek posljednja crta obrane.

Prema izvješćima, braća su u Hrvatsku stigla iz Grčke. Plan im je bio nastaviti prema Njemačkoj. Ruta je poznata: ulaz na jugu, tranzit prema zapadu, cilj u Schengenu. Razotkrili su ih već na prvoj kontroli u Splitu. Sustav je ovaj put radio. Pitanje je koliko takvih pokušaja nikad ne dođe do naslova.

Krivotvorine s imenima hrvatskih vladara

Odabir imena nije slučajan u smislu poruke koju šalje javnosti. Kralj Ladislav i Knez Trpimir nisu neutralni nadimci. Netko je u lancu krivotvorenja ili u šali krijumčarske mreže uzeo simbole hrvatske povijesti i stavio ih na lažne isprave. To je istodobno smiješno i uvredljivo. Smiješno zbog drskosti. Uvredljivo jer se hrvatski državni identitet tretira kao rekvizit za ilegalni prolaz.

Dokument nije suvenir. Dokument je ključ ulaska u prostor prava i obveza. Kad se krivotvori hrvatska isprava, napada se povjerenje u sustav koji mora znati tko ulazi, tko prolazi i tko ostaje. U Splitu je taj napad zaustavljen. To treba pohvaliti, a ne relativizirati kao kuriozitet.

Ruta Grčka–Split–Njemačka

Zapadnobalkanska i mediteranska ruta i dalje žive od rupa u kontroli i od mreža koje prodaju lažni identitet. Ovaj slučaj pokazuje klasičan obrazac: ulazak s lažnim papirima, cilj dalje na sjeverozapad Europe, Hrvatska kao koridor. Kad koridor postane navika, građani plaćaju cijenom sigurnosti i povjerenja u institucije.

Uhićenje na aerodromu dokazuje da granična i policijska kontrola može uhvatiti i bizarne pokušaje. Ali bizarno ne znači bezopasno. Iza svake uspješne krivotvorine stoji lanac koji se financira i uči. Država mora ići za mrežom, ne samo za pojedinačnim slučajem s naslovom pogodnim za meme.

Što poručuje javnosti

Javnost ima pravo na jasan odgovor: tko je tiskao papire, kako su braća došla do hrvatskih dokumenata, je li riječ o izoliranom pokušaju ili o seriji. Dok ti odgovori ne stignu, ostaje činjenica s aerodroma. Dva Afganistanca htjela su u Njemačku preko Splita s imenima hrvatskih vladara na krivotvorinama. Zaustavljeni su.

Hrvatska nije hotel za lažne identitete. Nije ni pozornica za sprdnju s vlastitom poviješću. Kontrola na Splitu odradila je posao. Sada treba istraga do kraja, bez blage šale i bez mekog spina. Kralj Ladislav i Knez Trpimir ostaju u knjigama povijesti. Krivotvoritelji pripadaju u spis.

Aerodrom kao radiografija sustava

Aerodromska kontrola nije samo red čekanja i skener prtljage. To je trenutak u kojem država mora znati tko stoji pred šalterom. Krivotvoreni dokument s imenom hrvatskog vladara nije samo glupost. To je pokušaj da se državni pečat pretvori u rekvizit. U Splitu je taj pokušaj pao na prvoj crti. To je dobra vijest. Loša bi bila da je prošao dalje prema Njemačkoj i da smo za nju čuli tek iz inozemne policijske bilješke.

Hrvatska je pojedine sezone bila tretirana kao prolaz. Prolaz postaje navika. Navika postaje industrija. Industrija lažnih papira živi od slabog rizika i visoke cijene. Zato svako uhićenje mora biti praćeno pitanjem o dobavljaču. Tko je tiskao? Tko je prodao? Tko je učio braću kako da se predstave? Bez tih odgovora ostaje samo naslov. Naslov nije dovoljan.

Građani očekuju tvrdu poruku: hrvatski dokumenti nisu na rasprodaji. Povijesna imena nisu šifre za ilegalni tranzit. Split je ovaj put pokazao zube. Sada treba istraga, optužnica i jasna statistika koliko sličnih krivotvorina stiže na južne ulaze. Sigurnost se ne brani memovima. Brani se kontrolom i sankcijom.

Izvor: Večernji list / Dalmatinski portal, 22. rujna 2026.