Mladi Hrvati iz Argentine i Čilea stažirali u Europskom parlamentu, a jedan se nakon prakse s obitelji preselio u Hrvatsku

Djedovi su otišli preko oceana jer nisu imali izbora. Njihovi unuci sada kupuju karte u suprotnom smjeru. Osmero mladih hrvatskih potomaka iz Južne Amerike ove je godine prošlo stručnu praksu u Europskom parlamentu, a jedan od njih nakon toga se s obitelji preselio u Hrvatsku.

Praksu je organizirao zastupnik Davor Ivo Stier, i sam rođen u Buenos Airesu prije 54 godine. Projekt je najavio na prošlogodišnjem susretu hrvatskih iseljenika u São Paulu, a o rezultatima je govorio za Hinu u argentinskoj Córdobi, gdje se održava 9. Susret hrvatske dijaspore Južne Amerike.

„Interes za program bio je velik“, rekao je Stier.

Osmero izabranih od više od dvadeset

Natječaj je objavljen na društvenim mrežama i javilo se više od 20 kandidata. Osmero ih je izabrano i potpisalo sporazum o stažiranju s Europskim parlamentom. Praksa je trajala od šest do osam tjedana, a mladi iz Argentine i Čilea izmjenjivali su se u Bruxellesu tijekom cijele godine. Neki zainteresirani nisu mogli doći jer im postupak stjecanja državljanstva neke članice EU-a nije bio završen na vrijeme ili su u međuvremenu dobili stalan posao.

Nikola je došao doma

Najljepša priča programa ima ime i prezime. Nikola Ferinović iz Buenos Airesa, bivši tajnik Argentinsko-hrvatske gospodarske komore, nakon prakse se sa suprugom i obitelji preselio u Hrvatsku.

„Jako smo zadovoljni što je jedan od naših stažista iskoristio taj program kao međukorak prema odluci da se preseli u Hrvatsku“, kazao je Stier.

Program se nastavlja i 2027., ali tada za mlade iz Hrvatske, a moguće i za mlade Hrvate iz Bosne i Hercegovine.

Putovnica za koju se prije 30 godina nije sanjalo

U Južnoj Americi živi oko 850.000 ljudi hrvatskog podrijetla. Susreti dijaspore održavaju se od 2015., a ovaj u Córdobi okupio je oko 500 ljudi. Za hrvatsko državljanstvo zanimaju se i četvrta, peta i kasnije generacije iseljenika.

„To je nešto što prije 30 godina možda nismo mogli ni zamisliti. Ona otvara brojna vrata i omogućuje putovanje bez vize u velik dio svijeta“, rekao je Stier o hrvatskoj putovnici.

Ipak je podsjetio da državljanstvo ne donosi samo prava nego i obveze prema Hrvatskoj. Predložio je i okrugli stol u Bruxellesu na kojem bi hrvatske zajednice pokazale koliko su dale razvoju Južne Amerike. Kao primjer naveo je bivšeg predsjednika državnog izbornog povjerenstva Bolivije, koji je na sastanak s izaslanstvom EU-a došao s hrvatskim grbom.

Sljedeći korak, smatra Stier, bila bi veleposlanstva u Limi i Ciudad de Méxicu. Ta inicijativa zasad stoji jer se sukreatori hrvatske vanjske politike oko nje nisu dogovorili.