Film „Logor Negoslavci“ prvi put otkriva imena srpskih zločinaca i oficira JNA koji i danas slobodno žive u Srbiji

Trideset pet godina nakon pada Vukovara, jedno selo pokraj grada još krije imena. Negoslavci su u jesen 1991. bili zapovjedno mjesto JNA za Sektor Jug, a sada dokumentarni film tvrdi da je došlo vrijeme da se kaže tko je tamo mučio, ubijao i pokapao hrvatske branitelje i civile.

Film „Magistrala ratnog zločina: Logor Negoslavci“ ima pretpremijeru u četvrtak, 12. studenoga, u 19 sati u dvorani Hrvatskog doma u Vukovaru. Ulaz je besplatan za sve.

Labirint logora po kućama i podrumima

Film traje 76 minuta. Autor serijala je Ivan Turudić, predsjednik splitsko-dalmatinske podružnice Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, koje je i glavni producent. Režiju i scenarij potpisuje Gordana Pintarić, tehničku produkciju Hrvatski domoljubni film, a projekt je sufinanciralo Ministarstvo hrvatskih branitelja.

Negoslavci su bili pod izravnom kontrolom JNA i lokalnih srpskih paravojnih postrojbi. Uz zgradu općine i školu koju je JNA pretvorila u ratnu bolnicu, film otkriva cijelu mrežu logora skrivenih po privatnim kućama i podrumima. Tamo su završavali branitelji i civili iz Berka, Bogdanovaca, Sotina i drugih mjesta, među njima i HOS-ovci koji su prošli kalvariju proboja.

Mehanizme velikosrpske politike kroz dokumente iz Haaga u filmu analizira ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata dr. sc. Ante Nazor.

Petrovačka dola i dokazi iz Beograda

Autori su godinama skupljali dokumente. Dio novih dokaza stiže iz Beograda i rasvjetljava kako se teren „čistio“ i kako su Negoslavci povezani s Ovčarom i drugim stratištima.

Posebno mjesto u filmu ima Petrovačka dola, gradsko smetlište za koje dokazi upućuju da je bilo sekundarna i tercijarna grobnica. U nju su ubijeni sustavno premještani, a iskapanja traju i danas. Obitelji koje su ondje pronašle ostatke svojih najmilijih govore pred kamerom, dok druge još traže.

Dvadeset svjedoka

U filmu govori dvadeset ljudi. Od prvih zarobljenih hrvatskih policajaca na početku agresije, preko zarobljenika koji su pod prisilom morali pokapati mrtve po Vukovaru, do žena koje su silovane i dovođene u Negoslavce.

Tu su i obitelji koje su desetljećima tražile nestale dok njihova tijela nisu ekshumirana iz masovnih grobnica na njivama pokraj sela, te Ljiljana Alvir, predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, koja i sama još traži svoje.

Imena koja javnost nikad nije čula

Uloga Veselina Šljivančanina, koji je imao sjedište upravo u Negoslavcima, već je poznata i pravosudno presuđena. Ali film, prema najavi autora, ide dalje. Na temelju dokaza prvi put iznosi imena lokalnih izvršitelja, srpskih terorista i visokih oficira JNA koji su poslije rata obnašali visoke funkcije u Srbiji i danas žive kao slobodni ljudi.

Više od 1700 osoba iz Domovinskog rata još se vodi kao nestalo. Njihove obitelji ne traže osvetu. Traže ime i grob. Nakon projekcije u Vukovaru javnosti će se obratiti autori i preživjeli koji su u filmu progovorili.