PROMINA: 17 GODINA KANCEROGENOG OTPADA U RUDNICIMA — solarna elektranа iznad jama kod Krke

Sedamnaest godina otrov u utrobi dalmatinskog krša — i nitko nije odgovarao. U oknima boksita Razvođe i Mratovo, u jami Dočina, još od 2008. leži više od 1500 tona talijanskog otpada koji je u Luku Šibenik stigao pod maskom „sekundarne sirovine“. Azbest. Teški metali. Blizu Nacionalnog parka Krka i izvorišta vode Šibensko-kninske županije. Dok mladi u okolici obolijevaju, iznad istih jama niče najveća solarna elektrana u Hrvatskoj. To nije „zelena tranzicija“. To je cinizam prema hrvatskom selu i hrvatskoj vodi.

Udruga Hrvatski krški pašnjaci godinama upozorava: sanacija kasni 17 godina. Problem nije tehnički — problem je politički. Tko god upravljao županijom i državom, otpad je ostao u jami. Narod plaća zdravljem, investitori grade panele, a Možemo! i SDP o „ekologiji“ pričaju samo kad treba napasti HDZ u Zagrebu, ne kad treba digati otrov iz krša kraj Krke.

Kako je talijanski otrov završio u hrvatskom rudniku

Godine 2008. u Luku Šibenik uplovio je teret prikazan kao sekundarna sirovina. Umjesto privrede, u okna boksita otišlo je više od 1500 tona otpada. Azbestna vlakna i teški metali u krškom terenu nisu „lokalni incident“ — to je napad na vodonosnike. Krš ne prašta: što uđe u pukotine, završava u izvorima. Šibensko-kninska županija pije vodu iz tog sustava. Nacionalni park Krka nije dekor za turističke brošure — to je žila kucavica Dalmacije.

Umjesto hitne sanacije, uslijedilo je 17 godina odgađanja, prebacivanja nadležnosti i formalnih dopisa. Latinica je, kako se navodi, ukinuta nakon što je tema izbila u javnost — znak da je pritisak napokon probio zid šutnje. Ali ukidanje papira nije vađenje otpada. Dok se otrov ne iznese i ne zbrine po pravilima, Promina ostaje deponij tuđeg smeća u hrvatskom kršu.

Solarna iznad jama: zelena floskula nad crnom jamom

Najveća solarna elektrana u Republici Hrvatskoj gradi se iznad rudokopa. Simbolika je okrutna: paneli hvataju sunce, a ispod njih tinja azbest. Tko god prodaje tu priču kao „uspjeh energetike“, mora odgovoriti na pitanje — zašto se prvo nije očistila jama? Zašto se „dekarbonizacija“ gradi na neisaniranom kancerogenom teretu?

Načelnik općine Promina Tihomir Budanko (HDZ) kaže da je problem naslijedio, da vodi kampanju i da nema nalaza PFAS-a. Peticija s 548 potpisa, ističe, većinom dolazi izvan Promine. Općina podsjeća da je prostorni plan županijski. Sve to može biti istinito — i svejedno ne mijenja činjenicu: otpad je tu 17 godina. Lokalni načelnik nije uvezao talijanski brod 2008., ali država koja se diči suverenošću mora znati tko je propustio kontrolu u luci i tko je godinama gledao u jamu.

Voda, mladi i krš — cijena koju plaća narod, ne urednici u Zagrebu

Udruga Hrvatski krški pašnjaci upozorava na obolijevanje mladih u okolici. To nije „panika s interneta“ — to je alarm koji svaka ozbiljna država tretira kao prioritet javnog zdravstva. Umjesto toga, tema se gura na marginu dok se u Zagrebu vode kulture ratovi o zastavama i „europskim vrijednostima“. Možemo! će digati buku zbog fasade, ali o azbestu u jami kraj Krke — tišina ili kasni moralizam. SDP će govoriti o „održivosti“, a održivost počinje ondje gdje narod pije vodu, ne na Twitteru.

Hrvatska nije deponij Europe. Ni Lika, ni Dalmacija, ni Slavonija. Tko god uvezao otrov pod lažnom etikotom, tko god zatvorio oči na luci, tko god 17 godina odgađao sanaciju — duguje odgovor. Ne floskulu o solarnim megavatima. Odgovor u tonama izvađenog otpada, u laboratorijskim nalazima, u roku i novcu.

Što tražimo — bez političkog cirkusa

Prvo: potpuno, stručno i javno mapiranje sadržaja jama Dočina, Razvođe i Mratovo — s objavom rezultata, ne sažecima za press. Drugo: hitan plan sanacije s rokovima i sankcijama za kašnjenje. Treće: zaštita izvorišta i monitoring NP Krka i vodovoda ŠKŽ neovisnim laboratorijima. Četvrto: istraga uvoza iz 2008. — tko je potpisao, tko je kontrolirao, tko je profitirao. Peto: nicakva nova energetska priča iznad jama dok jama nije čista.

Suverenizam nije parole na mitingu. Suverenizam je kad država ne dopušta da tuđi otpad 17 godina truje hrvatski krš dok se iznad njega fotografiraju paneli. Promina nije „lokalna tema“. Promina je test — jesmo li gospodar u svojoj kući ili jeftina rampa za smeće i marketing.

Izvor: jutarnji.hr / Slobodna Dalmacija; Udruga Hrvatski krški pašnjaci; izjave načelnika Tihomira Budanka.