DOZVOLA MANJE, STRANACA VIŠE: U HRVATSKOJ RADI 146.307 OSIGURANIKA IZ TREĆIH ZEMALJA, FILIPINACA 44 POSTO VIŠE

Na papiru izgleda kao da Hrvatska uvozi manje radnika. Broj izdanih dozvola za boravak i rad pada. U stvarnosti, stranih radnika iz trećih zemalja ima sve više.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, krajem rujna 2026. u Hrvatskoj je bilo 146.307 osiguranika iz trećih zemalja, dakle iz država izvan Europskog gospodarskog prostora i Švicarske. Godinu ranije bilo ih je 138.114, a prije dvije godine 123.836.

Statistika koja vara

MUP je od siječnja do kraja rujna izdao 124.023 dozvole za boravak i rad. To je 8,9 posto manje nego lani i 21,9 posto manje nego 2024. Dozvola za novo zapošljavanje izdano je 48.847, upola manje nego prije dvije godine.

Zvuči kao zaokret. Nije. Izmjene Zakona o strancima iz ožujka 2025. omogućile su dozvole na tri godine umjesto na jednu. Radnik koji je prije svake godine tražio novu dozvolu sada se u statistici pojavi jednom u tri godine. Uz to, strani radnik pod određenim uvjetima može promijeniti poslodavca bez nove dozvole, pa ni to više ne ulazi u brojke.

Zato je jedini pošten broj onaj koji pokazuje koliko ljudi stvarno radi i uplaćuje doprinose. A taj broj raste: 5,9 posto u godinu dana i 18,1 posto u dvije godine.

Filipinci prestigli Nepalce

Najveća promjena dogodila se među radnicima iz Azije. U prvih devet mjeseci državljanima Filipina izdano je 18.712 dozvola, 46,1 posto više nego lani. Prvi su put prestigli Nepalce, kojima je izdano 17.386 dozvola, 30,3 posto manje. Indijcima je izdano 7.734 dozvole, 37 posto manje.

Ni tu dozvole ne govore cijelu istinu. Osiguranika s filipinskom putovnicom krajem rujna bilo je 19.978, čak 44 posto više nego godinu ranije. Nepalaca je 23.787, samo 2,5 posto manje. Indijaca 10.729, pad od 4,7 posto. Drugim riječima, Nepalci i Indijci nisu otišli, nego su ostali s dozvolama koje se više ne broje svake godine.

Hrvatska je s Filipinima 2024. potpisala memorandum o suradnji na tržištu rada. Prema analizi ekonomista Predraga Bejakovića, Hrvatska je 2025. postala drugo najčešće odredište filipinskih radnika u Europskoj uniji.

Susjedi i dalje na vrhu

Najviše dozvola i dalje dobivaju državljani Bosne i Hercegovine, 22.565, te Srbije, 19.886. U obje skupine zabilježen je pad, 12,4 posto kod državljana BiH i 4,5 posto kod državljana Srbije.

Po djelatnostima prednjače turizam i ugostiteljstvo s 48.156 dozvola, 5,1 posto više nego lani. Graditeljstvo pada: 32.701 dozvola, 18,5 posto manje. U dvije godine broj dozvola u građevini smanjio se za 41,1 posto, što Bejaković povezuje sa smanjenjem posla na obnovi nakon potresa, gdje su radnici dozvole dobivali bez testa tržišta rada.

Pitanje za Vladu

Vlada je mijenjala zakone, uvodila test tržišta rada, pravila o smještaju i ispit iz hrvatskog jezika na razini A1.1, koji će se tražiti tek od lipnja 2027. Sve je to predstavljano kao uvođenje reda.

Ali brojke HZMO-a pokazuju da priljev nije stao. Promijenilo se samo to kako se broji. Hrvatska ima pravo znati koliko stranih radnika stvarno živi i radi u zemlji, a ne gledati statistiku dozvola koja nakon promjene zakona pokazuje pad dok stvarni broj raste.

Za zemlju koja se prazni iseljavanjem vlastitih mladih to nije tehničko pitanje. To je pitanje kakvu Hrvatsku gradimo za deset godina. Odgovor na njega mora početi poštenim brojkama.